20 godina od povratka Škode luksuzu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Serijska proizvodnja nove Škode Superb pokrenuta je 1. listopada 2001. u tvornici Kvasiny nakon što je lokacija potpuno modernizirana. Škoda Superb, model srednje klase proizvođača automobila iz Mlade Boleslav, slavi 20. obljetnicu postojanja. Limuzina duga 480 cm s prostranom unutrašnjošćui brojnim značajkama sigurnosti i udobnosti debitirala je na Međunarodnom sajmu automobila (IAA) u Frankfurtu 2001. godine, piše Revija hrvatskog autokluba.

Škoda ima dugu tradiciju proizvodnje modela srednje veličine i vrhunskih modela. Već 1907., dvanaest godina nakon osnutka Laurin & Klementa u Mladoj Boleslavi, novopečena tvrtka lansirala je Type FF, vozilo koje je nudilo visoki luksuz. Između 1925. i 1936. limuzinu Škoda Hispano-Suiza koristio je tadašnji predsjednik Republike Tomáš Garrigue Masaryk, zajedno s brojnim drugim istaknutim osobama u to vrijeme. Početkom 30-ih proizvođač automobila iz Mlade Boleslav nudio je široku paletu modela sa šestocilindričnim (Škoda 633, 645 i 650) ili osmocilindričnim motorima (Škoda860).

Pejanica

Međutim, novi model s oznakom Superb postao je perjanica češkog proizvođača. Ovaj se naziv prvi put pojavio u internim dokumentima tvrtke 22. listopada 1934. Serijska proizvodnja započela je u proljeće 1935., a do 1949. gotovo 900 jedinica Škoda Superba sišlo je s proizvodne trake u pet varijanti: uz šestocilindrični 640, također su proizvedeni modeli Superb (1934.-1936.) i Superb Type 902 (1936.), Superb Type 913 (1936.-1939.), Superb 3000 OHV Type 924 (1938.-1949.) i Superb 4000 Type 919 V8 (1938.-1940.). Mnogi od ovih modela imali su prilagođena tijela izrađena prema specifikacijama dotičnih kupaca. Škoda je 2001. ponovno uvela ime modela i predstavila prvu generaciju modernog Superba. Ovim lansiranjem češki proizvođač automobila naglasio je razvoj nakon što se pridružio Volkswagen grupi 10 godina ranije.

Nakon premijere kompaktnog modela Octavia 1996., ovo je označilo povratak Škode u segment velikih obiteljskih automobila. Početkom rujna 2001., čak i prije službene izložbe, Superb je prevezen u dvorac Lány u središnjoj Češkoj, gdje je tadašnji češki predsjednik i veliki ljubitelj automobila Václav Havel odvezao novu limuzinu na temeljitu probnu vožnju. Ponuda motora za limuzinsku limuzinu uključivala je tri benzinska i dva dizelska agregata, 2,0 litreni četverocilindrični motor proizvodio je 85 kW (115 KS), drugi benzinski motori bili su 1,8 litreni četverocilindrični turbo sa 110 kW (150 KS), a vrhunska verzija bila je 2,8 litreni V6 sa 142 kW (193 KS). S ovim motorom Superb je postigao najveću brzinu od 237 km/h. Posljednja dva motora imala su tehnologiju s pet ventila. Za kupce koji traže niske operativne troškove, 1,9 litreni TDI s 96 kW (130 KS) bio je model izbora, sa standardnom potrošnjom od samo 5,7 litara na 100 km.

Sigurnosna oprema

Druga je alternativa bio šestcilindrični TDI obujma 2,5 litre i snage 114 kW (155 KS). Standardno je ugrađen šeststupanjski ručni mjenjač, a petostupanjski Tiptronic automatski mjenjač također je bio dostupan u kombinaciji s dva V6 motora. Škoda Superb, koja je tada bila nalik produženom Volkswagen Passatu, također se mogla pohvaliti brojnim inovativnim sigurnosnim značajkama paket protiv proklizavanja ASR također bio je dio paketa. Verzije sa šest cilindara visokih performansi također su imale koristi od elektroničkog stabilizacijskog sustava ESP.

Dva prednja zračna jastuka i dva bočna zračna jastuka na prednjim sjedalima, po jedan za vozača i suvozača, zaokružili su opsežnu sigurnosnu opremu. Dodatni zračni jastuci za glavu za zaštitu putnika sprijeda i straga bili su dostupni kao opcija. Ostali detalji opreme uključivali su biksenonske farove s integriranim peračima prednjih svjetala, električno podesiva i grijana prednja sjedala, automatsku klimu Climatronic i navigacijski sustav u boji. Serijska proizvodnja nove Škode Superb pokrenuta je 1. listopada 2001. u tvornici Kvasiny nakon što je lokacija potpuno modernizirana. Nakon uspješne prve generacije došle su druga i treća…, navodi Revija HAK-a.