Analiza nesreće Richarda Hammonda u Rimčevom Concept One

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mate Rimac nesumnjivo je pozitivna osoba u poduzetništvu, koji je dokazao kako se s nevelikim resursima mogu postići golemi rezultati. Ostvario je pohvalne iskorake u unapređenju baterijskih i elektromotornih sustava, posebice u njihovom upravljanju, a potom je sve fino zapakirao i 'opjevao'. Treba mu zbilja čestitati na tome, piše autoportal.

Činjenice da je uspio ostvariti suradnju s tvrtkom Koenigsegg, koja proizvodi skupocjene maloserijske bolide, da je sudjelovao u izradi električnog bolida Tajima Pikes Peak Rimac E-Runner, koji je lani umalo osvojio najvažniju brdsku utrku, traže respekt i poštovanje. A posebice mu je perspektivna serija električnih bicikala Greyp, usprkos paprenoj cijeni.

Rimac Concept One posebna je priča, jer je stvorio električni bolid ukupne snage, koja se u posljednjoj fazi razvoja popela do čak 1224 KS, koji do stotke može ubrzati u manje od tri sekunde, bez problema pobijediti, posramiti Ferrari LaFerrari, Porsche 918 Spider... Navodi se da može potegnuti 350 km/h. No, je li to najvažnije i koliko je Rimac Concept One ozbiljan električni cestovni bolid, spreman za realnu sportsku vožnju i 'peglanje' zavoja?

Mnogo se o tome nagađalo u sportskim krugovima, jer nije problem napraviti koliko hoćete brz auto na električni, ako treba i raketni pogon, koji bi pobijedio bilo koga na utrci ravnom, 402 m dugačkom stazom (četvrt milje), sa startom iz stajanja. Mnogi su se bili spremni okladiti da Rimac nikada neće Concept One na test dati ozbiljnoj automobilskoj redakciji, zbog problema s dinamikom vožnje (upravljivošću, odzivom na komande, stabilnošću...), a i realnim dosegom. Sad se to, eto, dogodilo. Usto, bi li ozbiljnom brzinom stigao iz Zagreba do Karlovca?

Nesreća koju je jučer, utrkujući se cestom u švicarskom St. Gallenu, tijekom snimanja specijalizirane emisije 'Grand Tour', doživio Richard Hammond, bivša zvijezda 'Top Geara', otvorila je još jedan težak problem. Litij-željezno-fosfatne baterije, ukupnog kapaciteta gotovo 90 kWh, koje se koriste za napajanje elektromotora, vrlo su zapaljive i opasne. Taj je problem poznat u avioindustriji, zbog čega se nakon niza incidenata ugrađuju u posebnom zaštitnom čeličnom kovčegu.

Time se, zbog dodatne velike mase, dijelom poništavaju prednosti u omjeru kapaciteta i mase. Kako se Rimac Concept One, nakon prevrtanja pri ne baš ekstremnoj brzini, odmah pretvorio u buktinju, potvrđuje da je to ozbiljan problem koji nije riješen. Jedno je ako se zapaljive litijske baterije ugrađuju u gradski auto, a drugi ako se paket s velikim brojem članaka, nezaštićen, ugura u bolid.

No, temeljni je problem u dinamici vozila, zbog čega smo često naglašavali da promo materijali pokazuju samo kako se Concept One ponaša u onome što se stručno naziva 'steady state cornering', dakle uz dužu vožnju putanjom stalnog radijusa. Druga je, naime, priča ako se vozi serijom zavoja, ili već na prvom oštrom S-zavoju....

Jasno se na snimci vidi da Richard Hammond Conceptom One, premda brzina nije bila prevelika za cestovni bolid u konkretnoj situaciji, nije uspio ući u putanju prvog, desnog zavoja. Vozilo je tromo odreagiralo i nastao je efekt 'understeer' (podupravljanje), kad vozilo ne slijedi zakretanje volana i putanju zavoja te proklizava prema vanjskom rubu. Situacija je već tada bila izgubljena. Vidjevši da neće svladati sljedeći lijevi zavoj, Hammond je panično i oštro zakrenuo volan ulijevo....

Budući je riječ o razmjerno teškom autu, s pogonom 4x4, to je izazvalo istodobno proklizavanje preko svih kotača i izlijetanje tangencijalno na putanju. A čim su vanjski kotači sišli s asfalta, auto se naglo i nekontrolirano, efektom 'oversteer' (preupravljivost), počeo zakretati (rotirati oko vertikalne osi) ulijevo. Time je centrifugalna sila naglo porasla i vozilo je ušlo u bezizlaznu, negativnu spiralu poremećaja. Posljedično uslijedilo je izlijetanje i prevrtanje. Srećom, velikom srećom, Hammond je izvukao živu glavu.

Ali, vratimo se na početak, Rimac Concept One je koncipiran za ekstremna ubrzanja po pravcu, ali ne za seriju zavoja, odnosno realnu sportsku vožnju. Uzrok je u neprilagođenoj koncepciji pogona i podvozja. Naime, samoprozvana tehnologija Rimac All Wheel Torque Vectoring (vektoriranje momenta na sve kotače) uopće nije Torque Vectoring, odnosno vektoriranje momenta! Taj se pojam, iz marketinških razloga, krivo navodi.

Da je tako, automobil bi imao samo jedan elektromotor (ne četiri), iz kojeg bi se moment, dakle i snaga, aktivnim diferencijalima (središnjim plus po jednim na svakom paru pogonskih kotača) raspodjeljivali ne sve kotače. Za to se traži vrlo složena mehanika s elektroničkim upravljanjem. To je složenije, skuplje i manje učinkovito rješenje, ali znatno povoljnije za vozna svojstva.
Drugi pristup, kojeg koristi Rimac Concept One, znatno je jednostavniji i zapravo 'genijalan' - da se za svaki kotač ugradi poseban elektromotor. Tada diferencijali (kod pogona 4x4 ukupno tri) nisu potrebni, a moment i snaga se elektroničkim upravljačkim sustavom lako mogu podešavati na svakom kotaču. To dakle nije vektoriranje, nego induciranje ili 'proizvodnja' momenta i snage na svakom kotaču, a koncept je prvi put ugrađen 1899. u Lohner-Porsche!

Sve je dakle krasno i lijepo, možete postaviti moćni elektromotor na svaki kotač, ugraditi modul sa softverom za upravljanje, auto postaje 'ptica trkačica', na startu brži od najbržeg. Na ravnoj stazi bez problema može potegnuti i brže od 350 km/h. Ali, avaj... To nije baš dobro za brzu vožnju kroz seriju zavoja, što video nesreće u Švicarskoj jasno pokazuje. Problem je u velikim momentima tromosti, 'neogibljenim' masama i žiroskopskim momentima na pogonskim osima, nepovoljnim za upravljivost i dinamička svojstva automobila.

Dakle, Concept One je super auto, ne samo Rimčev, nego i naš ponos, ali naprosto nije stvoren za ono za što ga je Richard Hammond neozbiljno i neoprezno želio podvrći. Na 402 m će posramiti Ferrari LaFerrari, ali isti bi ga, na bilo kojoj stazi Formule 1, u šestom ili sedmom krugu, pretekao za puni krug! Pustimo čak i realni doseg (autonomiju), što dosad nije javno isprobano..., piše autoportal.