Koliko Hercegovci voze na struju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvi električni automobil u Bosnu i Hercegovinu uvezla je 2017. godine Elektroprivreda BiH, danas bh. cestama prometuje ukupno 56 ovih automobila koliko ih je trenutno registrirano u našoj zemlji dok je automobila na hibridni pogon registrirano 1466.

''BiH bilježi lagani rast uvoza električnih i automobila na hibridni pogon, ali u usporedbi sa svjetskim standardima u velikom smo zaostatku. Na kupnju električnih automobila u BiH najčešće se odlučuju privatne tvrtke iz razloga što one prve prepoznaju benefite i uštede pri kupnji ovih automobila'', govori za Bljesak.info Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca novih automobila pri Gospodarskoj komori FBiH.

Najtraženiji model

Naime, u prvih osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 29 električnih automobila i 224 automobila na hibridni pogon. Manji pad dogodio se samo u pandemijskoj 2020. godini kada je uvezeno 12 električnih i 107 hibrida. 2019. uvezeno je 14 električnih automobila i 64 hibrida, dok je 2018. bilo je uvezeno sedam električnih i 144 automobila na hibridni pogon.

Prema podacima iz Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka najveći broj električnih automobila i hibrida, njih 561, registrirano je u Sarajevu, zatim slijedi Banja Luka sa 169.

Mostar je na trećem mjestu sa 121 električnim vozilom i prednjači u Hercegovačko neretvanskoj županiji u kojoj su registrirana 148 električna automobila i hibrida. Zapadnohercegovačka županija broji 34 registrirana ova auta, a prednjače Ljubuški i Široki Brijeg.

Toni Damjanović, voditelj salona u Auto kući GUMA M iz Mostara za Bljesak.info kazao je kako u Hercegovini postoji interes za ovim automobilima, najtraženiji je model hibrid Renault Conquest. U usporedbi s benzincima cijena električnih automobila u našoj zemlji veća je za 70 posto, dok je cijena hibrida veća za 10 posto. Interes postoji, objašnjava, ali ukoliko bude poticaja od države, što je slučaj u razvijenim zemljama, bit će i kupaca.

Cijena je prepreka

Ističe, kako je cijena prepreka masovnijem uvozu ovih automobila.

''Kod nas interes za ovim automobilima postoji, ali više iz radoznalosti. Najveća prepreka prodaje hibrida i eklektičnih automobila je infrastruktura koje je mizerna u odnosu na razvijene države i financijski poticaji od strane države koji su bili okidač npr. Norveškoj da imaju najveći procent elektro automobila po glavi stanovnika u svijetu'', kazao je Damjanović.

Bosna i Hercegovina i Kosovo su jedine zemlje u regiji koje ne daju nikakve poticaje za kupnju ovih automobila. Usporedbe radi, Hrvatska za kupnju električnog automobila daje 9.150 eura poticaja, oko 7.000 eura za plug-in hibrid i 5.000 eura za obični hibrid.

Srbija i Crna Gora za kupnju električnog automobila daju poticaj od 5.000 eura za električni automobil, 3.500 za plug-in hibrid i 2.500 eura za obični hibrid. Albanija je pak kupce ovih automobila oslobodila plaćanja carine i PDV-a te troškova na imovinu prilikom registracije. Samo ovim olakšicama ovi automobili u Albaniji su povoljniji već za 20 do 25 posto.

Sjeverna Makedonija ukinula je taksu koju inače ima na kupnju automobila, pa su električni automobili jeftiniji najmanje 20 posto u odnosu na obična auta.

Bez poticaja

''Bosna i Hercegovina, naravno nema nikakve stimulacije za kupnju ovih automobila, čak imamo destimulacije. Mi za njihovu kupovinu i registraciju plaćamo najveći mogući porez na imovinu izuzev u Tuzlanskom kantonu koji je jedini usvojio odluku o oslobađanju plaćanja poreza na imovinu prilikom kupovine električnih automobila i hibrida'', kazao je Muratović.

Iz Udruženja zastupnika i trgovaca novih automobila pri Gospodarskoj komori FBiH  ranije su poduzeli neke korake u vezi olakšica pri kupnji ekološki prihvatljivih vozila. Između ostaloga, svim kantonalnim vladama uputili su inicijativu za olakšicama pri kupovini ovih automobila, što je usvojio jedino Tuzlanski kanton. Također, nadležnim državnim organima uputili su inicijativu za potpuno ukidanja carine na električne automobile, koja trenutno iznosi 5 posto, te smanjenja carina za hibridna vozila s 15 na 5 posto.

''Nadležne institucije u entitetima i kantonima trebale bi potpuno ukinuti porez na imovinu za električna, a prepoloviti za hibridna vozila kako bi potakle vozače da razmišljaju o ekološki prihvatljivim vozilima. Samo u protekle tri godine kroz naplatu naknade za okoliš Federacija je naplatila blizu 33,5 milijuna KM od građana tokom registracije vozila. Dio navedenih sredstava, točnije 70 posto se vraća kantonima, međutim ni jedan Kanton u FBiH, izuzev Tuzlanskog, nije uradio ništa konkretno s ciljem smanjenja zagađenja koje dolazi iz transporta. Iz ovog proračuna bi se mogle i trebale izdvajati stimulacije za nabavku ekološki prihvatljivih vozila'', govori Muratović.

Međutim, nisu olakšice jedina prepreka većem uvozu električnih i automobila na hibridni pogon u Bosni i Hercegovini. Tu su i punionice čiji je broj izrazito gotovo zanemariv uspoređujući ga s europskim standardima, a one su uglavnom vezane uz hotele i trgovačke centre. Unatoč mnogim zakonskim preprekama širom Bosne i Hercegovine ima tek 110 električnih punionica za električna vozila, od toga samo četiri u Mostaru.

Hrpa papira

Razlog na postavljanju ovako malog broja punjača treba tražiti u njihovom instaliranju i problema papirologije za izdavanje dozvola. Kako je objasnio Muratović, problem zadaje pravna regulativa gdje se električna punionica ne prepoznaje kao priključak, nego kao objekt, pa se traže građevinske i urbanističke dozvole, što stvara veliki problem.

''Trenutno vam za javnu punionicu u svim županijama i kantonima treba građevinska dozvola i hrpa papira kao da gradite neki hotela, a ne priključak. Hrvatska je to riješila na način da su proglasili električnu punionicu jednostavnom građevinom. I mi smo podnijeli jednu ovakvu inicijativu našim organima i sada čekamo da se smiluju i usvoje regulativu u sklopu neke uredbe koja će uvelike olakšati i privući poduzetnike da investiraju u ovo'', kazao je Muratović.

Evidentno je da promjene dolaze. Autoindustrija doživljava jednu veliku revoluciju i nema povratka nazad jer sve ide u smjeru električnih automobila i hibrida. Do sada su ona bila više prototipovi i neka vrsta testiranja. Proizvođači automobila sada prelaze u komercijalnu proizvodnju ovih automobila te se, prema riječima Harisa Muratovića, u iduće dvije godine očekuje najmanje 160 novih modela.

''Nama su'', kaže, ''problem ove zakonske regulative i poteškoće koje onemogućavaju da se ovaj segment brže razvije''.

''Ukoliko ne želimo da BiH ostane pusti otok u svemu ovome, potreban je jači angažman nadležnih institucija tako da i naša zemlja uskoči u ove tračnice koje su krenule širom Europe'', zaključio je.