Restauracija
Fićo: Najtraženiji oldtimer čija vrijednost raste i do 20.000 KM
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Legendarni fićo, automobil koji je motorizirao bivšu Jugoslaviju i služio kao vozilo policije, pa čak i hitne pomoći, danas zbog velike potražnje dostiže cijene i do 20.000 KM.
"U posljednjih godinu dana je veliki interes za fiće i cijena im stalno raste, jer kako je interes veći, tako i cijena neprestano ide gore. Cijena restauriranog auta na tržištu je 5.000-6.000 maraka, mada ima fića abarta koji se prodaju i po 20.000 KM", rekao je Nedim Gusić Braco, predsjednik Oldtimer kluba Sarajevo.
Prema njegovim riječima, fićo u lošem stanju se može naći za tisuću ili dvije tisuće maraka, a potrebno je najmanje pola godine kako bi se doveo u stanje u kakvom je bio ranije, pišu Nezavisne novine.
"Ljudi i dan-danas obiđu Europu s fićom i vrate se bez ikakvog kvara, tako da je sada postao atrakcija i vrlo je omiljen. Veliko je zadovoljstvo i užitak upaliti fiću i provozati se njime", kazao je Gusić te dodao da se mnogi, kada vide ovaj auto s uzdahom sjete svoje mladosti, djetinjstva, odlazaka na more i lijepih trenutaka.
Mnogi ljudi i danas, priča Gusić, pored svojih automobila imaju fiću da bi se mogli provozati i uživati.
Istaknuo je da se dijelovi za ovaj mali auto mogu naći i u Srbiji, ali da se obično dovoze iz Italije, te da ljudi koji ih kupuju, kupe dva takva automobila, od kojih sastavljaju jedan.
"To je automobil koji je jednostavan za održavanje, tako da većinu dijelova za njega nije komplicirano pronaći", istakao je Gusić.
Nermina Ćerimagić, predsjednica "Fićo kluba" Sarajevo, kazala je da su fiće dobile na cijeni jer je potrebno vremena kako bi se restaurirale.
Fiću nije moguće voziti u štiklama
Fićo kojeg je već netko sastavio i restaurirao je skup jer treba mnogo živaca i vremena da se to uradi. Pojedine dijelove je neophodno tražiti po Europi", navodi Ćerimagić.
Naglasila je da su ovi automobili poprilično zastupljeni, kako u svijetu, tako i u BiH.
"Da biste osjetili čari fiće morali biste se provozati njime. To je jedini automobil koji ne mogu voziti u štiklama", ispričala je Ćerimagić te dodala da s drugim vlasnicima iz regije i Europe razmjenjuje iskustva o limenim ljubimcima.
Zoran Pavlović, član Organizacionog odbora Oldtimer kluba 'Veteran', rekao je da je ovo automobil koji je jednostavan i za održavanje i za korištenje.
"Da je bilo pameti, fiću nije trebalo ni da prestanu proizvoditi. Kada se vozite takvim jednim automobilom onda otvorite prozor, uživate u ambijentu i promatrate svijet iz jedne usporene perspektive, što vožnji daje poseban kvalitetu i doživljaj na tom putovanju", priča Pavlović.
Istaknuo je da postoje radnje koje prodaju dijelove samo za "fiće" te da ih nije prekomplicirano pronaći, osim pojedinih koji se više ne proizvode.
"Fiće se dijele na one koje su imale vrata koja se otvaraju kao i kod modernih automobila i na one gdje se vrata otvaraju na suprotnu stranu, tzv. kontraši, proizvedeni do 1965. godine i baš jednog takvog ima moj prijatelj", rekao je Pavlović.
Dolazio iz "Crvene zastave"
Automobil fićo, čiji je formalni naziv zastava 750, bio je jugoslovenski mali putnički automobil, koji se proizvodio u Zavodu "Crvena zastava" u Kragujevcu, po licenci talijanskog FIAT-a. Prvi "fićo" proizveden je 18. listopada 1955. godine, dok je posljednji proizveden u studenom 1985.
Pojavio se zajedno s potrebom za automobilom nešto većim od topolina, koji bi kao i ovaj automobil bio jednako pristupačan. Prema nekim podacima, za 30 godina proizvodnje napravljeno je 923.487 ovakvih automobila.