Kako voziti po kiši?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kiša kao atmosferska pojava čest je pratitelj vožnje, koja kao posljedicu ima smanjenje vidljivosti i pogoršavanje uvjeta sigurne vožnje.

Kiša donosi niz opasnosti i često je uzrok prometnih nesreća zbog smanjenog prianjanja, smanjene vidljivosti, mogućnosti trenutnog otkazivanja kočnica, dinamičkih udara, nastajanja vodenog klina i prekrivenih oznaka na kolniku.

Tijekom vožnje po mokrim kolnicima, opasne situacije se događaju iznenada, bez mnogo vremena za razmišljanje i donošenje odluka.  Istraživanje koje je obuhvatilo 12.000 prometnih nesreća, pokazalo je da više od 37% vozača koji su sudjelovali u prometnoj nesreći, nije imalo vremena da poduzme neku akciju kako bi spriječili ili izbjegli nesreću. Mokar kolnik je uzrok više od 1,2 milijuna prometnih nesreća svake godine u svijetu, savjetuje BIHAMK.

Kada kiša pada, na kolniku se stvara sloj vode i kotači - gume slabije prianjaju uz kolnik (trenje između gume i površine kolnika je manje) što smanjuje upravljačke i kočione sposobnosti vozila. Veličina trenja između guma i kolnika ovisi o dubini profila guma, brzini kretanja i svojstvu kolnika (vrsti kolnika).

Tijekom vožnje po kiši, treba usmjeriti pogled dalje ispred vozila jer postoji mogućnost nalijetanja na udarne rupe napunjene vodom ili na vodu na cesti pri čemu može doći do vodenog udara. U takvoj situaciji valja povećati prisebnost i bez oklijevanja, povećanom brzinom, pokušati izići iz vode jer može doći do zalijevanja ili oštećenja motora. Pri mimoilaženju s drugim vozilom dolazi do iznenadnog zalijevanja vjetrobranskog stakla, čime se smanjuje vidljivost, a u toj situaciji vozač može izgubiti prisebnost i kontrolu nad vozilom. Pobrinite se da brisači rade efikasno i besprijekorno.

Za vrijeme vožnje po kiši ne dozvolite da se vodena para kondenzira u unutrašnjosti vozila. U takvim uvjetima treba koristiti ventilaciju i grijanje. Kombinacijom ovih uređaja najbolje će se odstraniti suvišna vodena para i osigurati uspješna vožnja.

Vodeni klin (aquaplaning)

Kod obilnih i dugotrajnih kiša na cestama se često zadržava voda. Pri vožnji u tim uvjetima pod točkom se stvara sloj vode, odnosno „vodeni klin“. Kada je sloj vode dublji, ili kada se po kolniku pokrivenim vodom vozi velikom brzinom, guma se počinje penjati na sloj vode, „vodeni klin“ je izdiže, što uvjetuje odvajanje gume od kolnika. Gubi se dodir s kolnikom i tada točak “skija” po vodi. Gume tada nisu više sposobne prenijeti na kolnik vučnu silu, silu kočenja i bočne sile.

Pri brzoj vožnji gube se primarne sposobnosti gume da koči ili vodi vozilo u željenom pravcu. U slučaju kočenja, prednji kotači blokiraju i kližu te vozilo gubi upravljivost, odnosno u takvim uvjetima se vozilom ne može upravljati.

Nastalo stanje naziva se „aquaplaning“, što u slobodnom prijevodu znači skijanje na vodi. Kod tog stanja upravljanje i kočenje nije moguće. U tom slučaju vrijedi pravilo: upravljač držati pravo i oduzeti gas. Ako puhne vjetar, nema pomoći. Možda nikada nećemo biti svjesni greške.

Kako prepoznati opasnost i kako se ponašati u takvim uvjetima?

Prvi znak opasnosti je obilna kiša i voda na kolniku. Velika količina vode na kolniku prepoznaje se po sljedećem: trag kotača vozila ispred odmah prekrije voda, kotači vozila ispred istiskuju mnogo vode, kolotrazi su napunjeni vodom, lokve vode su na kolniku. U tim uvjetima gubi se osjećaj stabilnosti, tj. vozilo lagano klizi i bočno se zanosi, upravljač se prelako okreće i pojačan je zvuk motora. U takvim uvjetima potrebno je odmah smanjiti brzinu vožnje, pritisnuti papučicu kvačila, čvrsto držati upravljač u pravilnom položaju, izbjegavati naglo okretanje upravljača i popuštati papučicu gasa da kotači ponovno dobiju dodir s kolnikom. Dakle, da bi rizik od akvaplaninga i od neprijatnih iskustava koje on sa sobom nosi sveli na minimum, morate stalno voditi računa o mjerama predostrožnosti.

Veliku opasnost za vožnje po kiši na kolniku predstavljaju kolotrazi. Kada su ispunjeni vodom, lako dolazi do pojave vodenoga klina “skijanja” na vodi. Postoji opasnost od zanošenja i gubljenja upravljivosti vozila. U takvim uvjetima ne treba voziti po njima. Ako je potrebno mijenjati saobraćajnu traku, treba smanjiti brzinu i pod oštrim uglom ih preći. Posebno se mora povećati pozornost, smanjiti brzina i čvrsto držati upravljač.

Osim kiše, mokrih kolnika, jesen donosi i maglu, što znači da se mora opreznije voziti. Glavni uzroci prometnih nesreća pri magli su neprilagođena brzina vožnje i nepropisno rastojanje vozila. Ipak, ko poštuje najvažnija, osnovna pravila za vožnju u ovakvim uvjetima, ima dobre izglede da bez posljedica savlada i najgušće oblake magle:

-Pri magli, odmah smanjiti brzinu koja mora biti prilagođena vidljivosti, dakle najviše do 50 km/h.

-Povećati rastojanje. Obično se tokom vožnje pri magli rastojanje pogrešno procenjuje i čini se da je veće nego što jeste.

-Već i pri slaboj magli, odmah uključiti svjetla da bi bolje vidjeli i da bi bili viđeni.

-Svjetla za maglu uključiti onda kada je vidljivost manja od 50 m

Zadnje svjetlo za maglu treba koristiti u uvjetima kada je na cesti magla ili je smanjena vidljivost na manje od 50 metara, i to samo kada iza vašega vozila nema drugih vozila ili kada ste posljednje vozilo u koloni. Čim vaše vozilo sustigne drugo vozilo, svjetlo za maglu treba isključiti kako ne bi ometalo vozača iza. Obratite pažnju na signalnu sijalicu zadnjeg svjetla za maglu, ona vas podsjeća na uključeno svjetlo.

Vožnja pri magli zahtjeva od vozača maksimalnu koncentraciju i češće pauze tijekom vožnje. Preporučuje se da se za vrijeme pauze vozilo parkira sa uključenim svjetlima kako bi drugi vozači mogli lakše da primijete automobil. Također je važno da se u ovakvim uvjetima vozi istom brzinom, bez obzira na vrijeme i odredište.