Povratak u prošlost
Mostar na reklami za Opel Kadett B 1968. godine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Model druge generacije – Kadett B – pojavio se na tržištu u rujnu 1965. i za osam godina pronašao je put do više od 2,6 milijuna kupaca.
Malo je poznato da je mostarski Stari most 1968. godine poslužio kao fotomotiv za reklamnu kampanju Opel Kadetta B. U arhivi Opelovog press odjeljenja u njemačkom Rüsselsheimu još čuvaju mostarsku sliku Kadetta kao podsjećanje na stara vremena, piše Radiosatajevo.
Kadett B je bio pojam za kvalitetu i pouzdanost, svjetlosnu godinu ispred 'Tristaća' (Zastave 1300), Škode 1000 MB, Moskviča... koji su se tada, razmjerno povoljno, mogli kupiti za dinare.
Bio je gotovo neuništiv, poput VW Bube, ali funkcionalniji i boljih performansi te je postao sinonim za pouzdanost.
Priča počinje 1962., kad je u novom pogonu u Bochumu, sagrađenom ciljano za proizvodnju ‘anti-Volkswagena’, napravljen model prve generacije - Kadett A. Bila je to kompaktna limuzina s dvoja vrata, dugačka 392 i široka 147 cm. Simpatična uglasta forma osiguravala je najviše komfora u najmanjim gabaritima. Klasična ‘kamionska’ koncepcija, s motorom uzdužno sprijeda i pogonom straga preko krutog mosta na lisnatim oprugama, bila je tada uobičajena. Kadett je brzo stekao glas funkcionalnog, kvalitetnog i štedljivog obiteljskog auta solidnih performansi, piše Autoportal.hr.
Kompaktni 'motorčić', kojeg su zbog izvedbe i načina rada (i povijesti Opela, koji je 1862. u biznis krenuo izradom šivaćih strojeva) nazvali 'šivaća mašina', iz 993 ccm je razvijao 40 KS. Premda je imao bregasto vratilo u bloku, zbog dobrog razvodnog mehanizma, s razmjerno kratkim motkama i klackalicama, te kratkog hoda klipova, rado se vrtio i iznad 6000/min. Uz ukupnu masu od samo 694 kg bilo je to dovoljno za 121 km/h i 'sprint' do stotke u 25,5 s. Volkswagen 1200 tada je postizao 116 km/h i ubrzavao za 32 sekunde. Po provjerenoj General Motorsovoj strategiji proizvodio se kao limuzina s dvoja vrata, Coupe i Car-A-Van. Krajem 1963. dobio je verziju S, stupnja kompresije povećanog sa 7,8 na 8,8 i snage 48 KS.
Bilo je to vrijeme meteorskog uspona njemačkog gospodarstva te je, zbog velikog interesa kupaca, već u rujnu 1965. predstavljen Kadett B. Kako bi se osigurao prostor za stražnja vrata, karoserija je rastegnuta sa 392 na 411 (s dorađenim blatobranima 418) i proširena sa 147 na 157 centimetara. Bila je to već prava limuzina. Premda je, uz osnovni dizajn, zadržana i cjelokupna mehanika, motoru je, uz zadržavanje hoda od 61, provrt povećan sa 72 na 75 mm.
Time je obujam porastao na 1078 cm, a snaga na 45 KS. Povećan je i napon električne instalacije, sa 6 na 12V. Postizao je 125 km/h i ubrzavao za 22 s, što je tada bilo pristojno. Model sa stupnjem kompresije 8,8 razvijao je 55 KS i išao do 135 km/h. Limuzina se proizvodila s dvoja i četvora vrata, a zanimljivi su bili i Coupe, s atraktivnim stražnjim nosačem krova i, posebno, Caravan. Bio je jedinstven i, praktički, bez konkurencije.
Kadett B je 1967. blago dorađen, što se izvana vidjelo po udvojenim stražnjim svjetlima, a stražnji je kruti ovjes, umjesto lisnatih, dobio spiralne opruge, uzdužne držače i Panhardovu motku. Tržište je tražilo više snage, pa je motor od 1078 ccm dvostrukim rasplinjačem nabildan na 60 KS. Uskoro je zamijenjen jednako snažnim sa 1197 ccm. Coupe, kojem je 1968. podebljan stražnji nosač krova, čime je izgubio na šarmu, a dobio na sigurnosti, opremao se i motorima Rekorda sa 1698 ccm i 75 KS te 1897 ccm i 90 i 106 KS (snažniji sa ubrizgavanjem). Napravljena je i coupe-limuzina LS, te luksuzna izvedenica - Olympia. Do ljeta 1973. proizvedeno je 2.691.300 primjeraka Kadetta B, što ga čini jednim od najuspješnijih Opela u povijesti.