Na najfrekventnijim izlazima iz BiH najlošiji uvjeti rada

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Granični prijelazi su prvo mjesto kontakta putnika s državom u koju dolaze, a dugotrajna zadržavanja na pojedinim graničnim prijelazima prilikom ulaska u BiH, posebno u ljetnim mjesecima, nerijetko izazivaju njihovo nezadovoljstvo. Posljedica je to, između ostalog, i loše infrastrukture na pojedinim graničnim prijelazima.

Od ukupnog broja graničnih prijelaza samo njih 20 ili 24,10 posto ispunjava standarde u pogledu infrastrukture potrebne za kvalitetno i efikasno vršenje graničnih provjera.

Uglavnom se radi o graničnim prijelazima čija je izgradnja financirana od Europske unije, graničnim prijelazima na međunarodnim zračnim lukama i graničnim prijelazima na zajedničkim lokacijama s Republikom Hrvatskom.

Navedeno je to u Informaciji o stanju na graničnim prijelazima koju je direktor Granične policije BiH Zoran Galić uputio Zajedničkoj komisiji za obranu i sigurnost BiH nakon posjete članova te komisije Regionalnom uredu Jug Granične policije BiH u Čapljini sredinom srpnja ove godine.

U informaciji se dodaje da ostali granični prijelazi ne ispunjavaju standarde opremljenosti i potrebne uvjete iz Zakona o graničnoj kontroli, odnosno u skladu s odredbama Pravilnika o standardima i uvjetima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza, a koji su potrebni za efikasno i sigurno obavljanje graničnih provjera.

Na ovim graničnim prijelazima, pored ostalih standarda i uvjeta izgrađenosti i opremljenosti propisanih navedenim Pravilnikom, prioritet je izgradnja nadstrešnica, kontrolnih kabina i zaustavnih rampi.

''Ovo se naročito odnosi na međunarodne granične prijelaze Doljani (zajednička lokacija s Republikom Hrvatskom), Trebimlja, Ivanjica, Deleuša, Hum, Vitine, Metaljka, Ustibar, Uvac i Ripač. Međunarodni granični prijelazi Gradiška, Brod i Doljani, koji se nalaze na najfrekventnijim putnim pravcima, imaju najlošiju infrastrukturu'', istaknuto je u informaciji.

Rad na 83 granična prijelaza

Granična policija BiH obavlja poslove na ukupno 83 granična prijelaza BiH. Od ukupnog broja graničnih prijelaza 55 je međunarodnih i 28 graničnih prijelaza za pogranični promet.

Stanje infrastrukture i opremljenosti 28 graničnih prijelaza za pogranični promet također se, kako je navedeno, može ocijeniti nezadovoljavajućim.

''Granična policija BiH se u više navrata obraćala Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, koja je nadležna za poslove izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja objekata i infrastrukture na graničnim prijelazima, u cilju obavještavanja o stanju na pojedinim graničnim prijelazima i zahtjevom da se poduzmu aktivnosti na prioritetnom rješavanju infrastrukturnih uvjeta potrebnih za obavljanje graničnih provjera'', navodi se u informaciji Granične policije BiH.

Međutim, dodaje se, do sada nisu poduzete konkretne aktivnosti uz obrazloženje da u proračunu Uprave za neizravno oporezivanje BiH nisu predviđena značajnija sredstva za ove svrhe.

Prema informacijama koje je Granična policija BiH dobila od UNO BiH, u tijeku su aktivnosti na izradi projekta izgradnje međunarodnog graničnog prijelaza Vardište, te projekata izgradnje novih međunarodnih graničnih prijelaza Bratunac i Svilaj što, nakon njihove izgradnje, neće značajnije promijeniti sveukopno stanje na graničnim prijelazima - ocijenjeno je u informaciji.

Dugotrajna zadržavanja na granici

Istaknuo je da loša infrastruktura na graničnim prijelazima ima za posljedicu dugotrajna zadržavanja na prelazak državne granice što pored nezadovoljstva putnika prouzrokuje i znatne troškove gospodarskim subjektima koji se bave transportom roba ili prijevozom putnika, a što u konačnici smanjuje i konkurentnost domaćih gospodarstvenika.

Načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju u Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH Ratko Kovačević kazao je Feni da se na 53 granična prijelaza nalaze i službenici Uprave za neizravno oporezivanje BiH zajedno sa službenicima Granične policije BiH. Na ostalim prijelazima nalaze se samo službenici Granične policije BiH, jer se radi o pograničnim graničnim prijelazima gdje nije dozvoljen međunarodni promet putnika i roba, već samo pogranični promet.

Po njegovim riječima, među graničnim prijelazima koji u potpunosti zadovoljavaju standarde su svi novoizgrađeni granični prijelazi: Bijača, Izačić, Gradina, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci, Kamensko ...

Pored spomenutih novih graničnih prijelaza, postoje i oni prijelazi koji nisu novoizgrađeni, ali na kojima postoje uvjeti za obavljanje kontrole prometa ljudi i roba, a to su: Kladuša, Kostajnica, Dubica, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod, Brčko, Doljani, Gabela Polje, Strmica, Neum I i II.

''Uprava za neizravno oporezivanje BiH dobila je u nadležnost održavanje graničnih prijelaza. U procesu popunjavanja je novoformirani Odsjek za upravljanje i održavanje objekata UNO i graničnih prijelaza, u kojem je predviđeno da radi nešto više od 40 zaposlenih, koji bi održavali sve objekte. Zbog ograničenja proračuna i zabrane zapošljavanja u državnim institucijama još uvijek nemamo mogućnost da zaposlimo dovoljan broj ljudi na održavanju graničnih prijelaza'', kaže Kovačević.

Posebno je važno naglasiti, dodaje on, da je neophodno da se kroz proračun UNO za svaku godinu osiguraju sredstva kako bi se svi granični prijelazi mogli dovesti u stanje da zadovoljavaju sve minimalne standarde za njihovo funkcioniranje.

Kovačević podsjeća da je Granični prijelaz Bijača u potpunosti završen i početkom ove godine pušten u rad.

''Novi granični prijelaz i carinski terminal Bosanska Gradiška nalazit će se na trasi auto-puta Banja Luka - Bosanska Gradiška. Već je završena izgradnja prve faze prijelaza i carinskog terminala Gradiška koja je koštala 8,4 milijuna KM'', navodi Kovačević, te dodaje da je u tijeku priprema za drugu, završnu fazu koja će koštati 15 milijuna KM.

Granični prijelaz Svilaj nalazi se na trasi auto-puta Koridor 5 C na sjeveru BiH. UNO je završila poslove eksproprijacije zemljišta i slijedi izrada projektne dokumentacije. Za sada UNO ima na raspolaganju oko šest milijuna KM za izgradnju ovog prijelaza.

Granični prijelaz Gorica je završen početkom lipnja ove godine, a njegova izgradnja je koštala 1,6 milijuna KM.

Stavljanje u rad GP Ivanjica

''Granični prijelaz Ivanjica bi se, također, trebao početi raditi u ovoj godini. Izgradnja ovog prijelaza kasni zbog velikog problema u vezi eksproprijacije zemljišta, koji bi se uskoro trebao riješiti i nakon toga bi UIO pristupila procesu izgradnje koji bi koštao oko dva milijuna KM'', kazao je Kovačević.

Pored ovoga, UNO je u planu za period 2017.-2019. predvidjela i izgradnju još nekih graničnih prijelaza.

Kovačević kaže da će se to moći realizirati ako UNO kroz svoje proračune u periodu 2017.-2019. bude dobila potrebna sredstva za ta kapitalna ulaganja.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH Sifet Podžić je u izjavi Feni ocijenio da su granični prijelazi poprilično neuređeni.

''Tu dolazimo u jedna drugi problem gdje se prepliću Uprava za neizravno oporezivanje, koja gazduje objektima na graničnim prijelazima i Granična policija koja korisiti te objekte skupa s pripadnicima Uprave za neizravno oporezivanje'', kazao je Podžić.

Naveo je da će informirati Komisiju o tome šta su predstavnici Komisije vidjeli na terenu, a planirao je u rujnu održati zajednički sastanak s ministom sigurnosti Draganom Mektićem i direktorom Uprave za neizravno oporezivanje Mirom Džakulom, „da bi neke stvari riješili“.

''Morat ćemo neke mjere zajednički poduzeti i napraviti bolju koordinaciju između Uprave za indirektno oporezivanje i Ministarstva sigurnosti, odnosno Granične policije'', kazao je Podžić, dodajući da bi trebalo popraviti taj prvi utisak koji po ulasku u BiH vide strani dražavljani, a i naši građani.

Po njegovim riječima, najlošija situacija je na graničnim prijelazima Doljani, Bosanski Brod i Bosanska Gradiška.

''Zapravo, to su najfrekventniji izlazi iz BiH, a gdje su najlošiji uvjeti rada'', zaključio je Podžić.