Najveći izazov autonomnim automobilima su loši vozači

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Autonomni automobili nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim – dok su neki oduševljeni napretkom tehnologije i uvjereni kako će računala biti bolji i sigurniji vozači, što će utjecati na veliko smanjenje prometnih nesreća, ozlijeđenih i poginulih u prometu, dio ljudi prilično je skeptičan i svoje živote ne žele povjeriti računalima i činjenici da bi samo jedan sigurnosni propust ili hakerski napad nad automobilima bez vozača mogli dovesti do katastrofe.

No, činjenica je da će autonomni automobili jednom (a čini se da će to biti prilično brzo) postati svakodnevni prizor na cestama te ćemo se morati priviknuti na prizor da osoba na prednjem sjedištu spava, čita novine ili igra igre na mobilnim uređajima, dok samim vozilom u potpunosti upravlja računalo.

Jedan od problema ovakvih vozila i njihovog postupnog uvođenja u promet vjerojatno neće biti hakeri, softverske greške ili slično, već kako upozoravaju na AP-u, ljudi, odnosno loši vozači i vozačke navike kršenja prometnih pravila, javlja Zimo.co.

Naime, autonomni automobili programirani su za pridržavanje svih prometnih pravila – poštuju ograničenje brzine, drže veliki razmak između vozila ispred, ne prelaze preko pune crte, zaustavljaju se na znak STOP i slično. No, na AP-u kažu kako postoje brojni "lokalni prometni običaji" kojih se ljudi u određenim gradovima pridržavaju i s kojima se krše prometna pravila (npr. prelazak preko dvostruke pune crte zbog skretanja, nezaustavljanje na znak STOP ako nema nikoga ne cesti itd.), 

Poznavanje svih takvih lokalnih prometnih pravila koje vozači svakodnevno primjenjuju u određenim situacijama i na određenim mjestima od velike je važnosti za sigurnost u prometu jednom kada na cestama zajedno budu vozili automobili kojima će upravljati i ljudi i računala, no stručnjaci napominju kako je, ako želimo da autonomni automobili nauče sve takve prometne "običaje", potrebna velika količina podataka i snažna računala koja su trenutno vjerojatno preskupa.

Također, uvjeti na cestama u potpunosti se razlikuju u različitim dijelovima svijeta – npr. nije isto voziti automobil u Hrvatskoj, u nekom europskom i američkom gradu ili u New Delhiju, Kairu i Pekingu. Još jedan problem za koegzistenciju klasičnih automobila s autonomnim vozilima su agresivni vozači te umorni ili pijani vozači, odnosno vozači koji telefoniraju, surfaju internetom i dopisuju se putem smartphonea tijekom vožnje jer računala ne mogu predvidjeti njihovo ponašanje na cesti.

Ipak, s obzirom na veliki razvoj i napredak tehnologije i umjetne inteligencije, čini se kako ništa nije nemoguće pa tako Kathy Winter iz Intelovog odjela za razvoj rješenja za autonomne automobile vjeruje kako će i prije 2030. automobili moći razmišljati kao i ljudi – do tada će postojati velika baza podataka u koju će biti uključeni podaci ne samo o cestama i prometnim znakovima, već i o ponašanju vozača, što će računalima pomoći u predviđanju nekih nepredvidivih situacija, odnosno znat će u kojim bi situacijama ljudi mogli namjerno prekršiti prometna pravila.

I Winter napominje kako su troškovi za obradu podataka računala u automobilu iznimno veliki – prema njoj, računalo namijenjeno autonomnim automobilima koje može obraditi 4TB podataka u sat i pol koliko ljudi dnevno prosječno provedu u automobili danas košta oko 100 tisuća dolara, no u budućnosti će njihova cijena padati i biti sve prihvatljivija.

Pored svega navedenog, kada govorimo o računalima koja će upravljati automobilima uvijek treba spomenuti još jednu veliku opasnost – hakere. Računala vrijedna stotine tisuća dolara neće previše značiti za sigurnost ako će ih netko s druge strane svijeta moći hakirati i preuzeti kontrolu nad njima, odnosno nad životima svih putnika u tim vozilima. Ovog tjedna još smo se jednom uvjerili kakve sve probleme mogu izazvati globalni hakerski napadi te možemo samo zamisliti koliko bi jedan takav napad na računala koja upravljaju vozilima mogao donijeti problema, ali i ljudskih žrtava.