Nije to za tebe | Vozačice trpe seksističke komentare u prometu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poražavajuća je činjenica da se žene u prometu suočavaju s mnogim seksističkim komentarima poput nekih kao što su "Malo ti to još vježbaj s bratom pa ćeš možda moći i sama", "Kako žensko može polagati za kamion", "Nije to za tebe, ostavi to"...

Naime, ovo su rezultati istraživanja koje su sproveli Helsinški parlament građana i Centar za životnu sredinu koji se tiče navika vozača i vozačica u BiH, a anketu koja je trajala tri mjeseca ispunile su 4.862 osobe, od toga 3.618 žena, odnosno 74,4 posto, i 1.244 muškarca, odnosno 25,6 posto, prenose Nezavisne.

U nekolicini pojedinačnih odgovora ispitanici su tvrdili da im je komisija tražila mito, a zabilježeni su i spomenuti seksistički komentari na račun žena vozača.

Jedno od pitanja odnosilo se i na iskustva prilikom polaganja vozačkog ispita, a većina ih je imala pozitivno i korektno iskustvo, odnosno 94,8 posto, dok je 5,1 posto njih imalo negativno iskustvo.

Prema rezultatima, najveći broj njih - 71,6 posto su aktivni vozači/ce koji svakodnevno koriste automobile, njih 21,2 posto koristi ih samo povremeno, a 7,3 posto vozi u rijetkim prilikama.

Sigurnost

Zabrinjava podatak da se čak 1.392 anketiranih ne osjeća sigurno u saobraćaju. Kao razlog su najčešće navodili druge nesavjesne i nervozne vozače, brzu vožnju, loše puteve, nepostojanje prometne kulture, a nemali broj njih je spomenuo i pretjeranu upotrebu mobilnih telefona tijekom vožnje.

Među odgovorima zašto se ne osjećaju sigurno našli su se "Neki voze kao da nemaju vozačku i kao da imaju dva života", "Infrastruktura u Banja Luci ne podržava biciklizam i strah me je da ću udariti nekoga od njih", "Nepoštovanje propisa, brza vožnja, pravilo prednosti novijih automobila", "Ljudi se stide dati žmigavac"...

Naime, odgovori anketiranih su pokazali da polovica njih vozi automobile koji su registrirani na nečije drugo ime, pa je tako 1.179 vozila registrirano na muževe ili očeve, naspram samo 290 onih registrovih na majke i supruge.

Podaci o tome čije je to drugo ime govore u prilog jakim patrijarhalnim obrascima prema kojima je muškarac, odnosno otac, muž, brat, svekar onaj koji raspolaže i upravlja imovinom. Naime, u 82 posto slučajeva automobil je registriran na muško ime, a auti su u najvećem broju slučajeva registrirani na muža ili partnera - 678 ili oca - 501, a ima ih registrovih i na svekra - 15, te na stričeve ili ujake - 11, sinove četiri, zetove dva i djevere dva.

Auto registrirano na ljubavnicu

U strukturi ženskog vlasništva prevlađuju majke: u 245 slučajeva auto je registrirano na nju, zatim slijede supruge - 45 i sestre - 43. U dva slučaja auto je registriran na kćerke, a u četiri na ljubavnice.

Na pitanje da li vremenski uvjeti utiču na odluku da li će voziti, 66,6 posto tvrdi da to ne utiče na njihovu odluku, dok 25,4 posto izbjegava voziti po lošim uvjetima.

Kako navode iz Helsinškog parlamenta, ova anketa je urađena s ciljem da se provjere putne navike žena i muškaraca u Bosni i Hercegovini, odnosno to koliko često voze auto, za što ih najčešće koriste i da li se osjećaju sigurno u prometu.

Nikola Ćopić, inženjer za sigurnost prometa, istaknuo je za "Nezavisne novine" da su anketa i njeni rezultati veoma interesantni, pogotovo u dijelu koji se odnosi na sigurnost prometa... "A to je da se svaki treći sudionik u prometu, u ovom slučaju vozač, ne osjeća sigurno na našim putevima. Ako se uzme u obzir sve veći broj registriranih vozila, ali i prometni i javni rizik, ovaj strah je uglavnom opravdan. Potrebno je istaći da više od 90 posto nezgoda nastaje zbog faktora čovjek, odnosno zbog nepropisnog ponašanja vozača, pogotovo u dijelu prekoračenja dozvoljene brzine kretanja i upotrebe mobilnih telefona. Svakako da rezultati ankete mogu poslužiti kao osnova za buduće preventivno djelovanje na polju sigurnosti prometa, a kada je riječ o nedostatku znanja i kulture sudionika u prometu, a pogotovo ranjivih sudionika, odnosno pješaka i biciklista, potrebno je dodatno poraditi na edukaciji ovih kategorija", rekao je Ćopić.

Kako ističe, interesantno bi bilo da u sljedećem istraživanju uključe i pitanja o sudjelovanju ispitanika u prometnim nezgodama.

"Vjerujem da bi postotak sudionika ispitanika u nezgodama tek bio alarmantan, ali bi i ukazao na potrebu da se svi aktivnije uključe u razvoj prometne kulture, promjenu stavova i ponašanja sudionika u prometu i time unaprijede sigurnost na našim putevima, jer prometna kultura ipak kreće od nas samih", zaključuje Ćopić.