Velikih 10
Evo koje bh. općine su rekle NE branama na rijekama
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Borba aktivista, udruženja, organizacija i mještana čija su sela ugrožena planovima za izgradnju malih hidroelektrana (MHE) udruženih u Koaliciju za zaštitu rijeka obilježila je i 2020. godinu.
U ovoj godini su ostvareni i značajni rezultati, pa se tako i povećao broj općina i gradova koji su se pridružili inicijativi Općine bez brana i koji su potpisali istoimenu deklaraciju.
10 potpisnika
Riječ je o zajedničkoj inicijativi ekoloških nevladinih organizacija i općina iniciranoj od strane Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.
Do sada je Deklaraciju potpisalo 10 općina, a tijekom protekle godine je poslano oko 30 dopisa kojima su predstavnici Koalicije tražili sastanke s načelnicima i gradonačelnicima kako bi predstavili inicijativu i inicirali moguće potpisivanje Deklaracije.
Na većinu adresa su ponovljeni dopisi, ali odgovora s druge strane nije bilo.
Općine koje su do sada potpisale Deklaraciju 'Općne bez brana' i tako se obvezale da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brana ili hidroelektrana na teritoriji njihove općine bez konzultacija s građanima su: Istočno Novo Sarajevo, Sokolac, Ljubuški, Istočni Stari Grad, Istočna Ilidža, Trnovo, Pale, Bihać, Centar Sarajevo i Novi Travnik.
Predstavnici Livna i Tomislavgrada su se izjasnili da ne žele potpisati Deklaraciju, jer nemaju namjeru graditi male hidroelektrane, dok je predstavnik Dervente kazao da je ne želi potpisati, jer nema planiranih MHE na području općine Derventa.
Općine koje nisu odgovorile na dopise, i pored poslanih podsjetnika su: Mrkonjić Grad, Šipovo, Prijedor, Ribnik, Kiseljak, Fojnica, Vitez, Sanski Most, Lopare, Visoko, Novi Grad Sarajevo, Kotor Varoš, Drvar, Stolac, Bileća, Ravno, Trebinje i Ljubinje.
Na čekanju
Od strane predstavnika Travnika je pokazana želja za suradnjom i održan je sastanak te se čeka na odluku općinskog vijeća o ovoj temi.
U Jajcu je prihvaćena Deklaracija nakon što se formiralo općinsko vijeće i čeka se službeno potpisivanje.
"Moram istaknuti da su se predstavnici Ljubuškog i Bihaća prvi javili nama i bili su odmah zainteresirani za potpisivanje Deklaracije. Oba gradonačelnika su izjavili da su svjesni što njihove rijeke znače za njih, njihove građane/ke i turizam. Suradnje nije manjkalo ni s ostalim potpisnicima te ovom prilikom pozivam sve predstavnike općina i gradova da se i oni pridruže inicijativi i tako stanu na stranu zaštite prirode i svojih građana/ki", poručila je Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Naglasila je da čekaju i odgovor Gradonačelnika Banja Luke i nadaju se da će biti pozitivan i uslijediti ubrzo, kao i da će se i još neko od već kontaktiranih predstavnika odazvati na poziv.
Deklaracija 'Općine bez brana' dio je aktivnosti koje zajedno implementiraju Arnika (Češka), Koalicija za zaštitu rijeka BiH i Centar za životnu sredinu uz financiranje Programa za promociju tranzicije Češke Republike i Europske unije kroz projekt Eko BiH.
Zasnovana je na "Deklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana" koja je donesena 2019. godine na međunarodnoj konferenciji održanoj u Sarajevu.
U 2021. godini Skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o zaštiti rijeka, a nakon Predstavničkog doma i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je zakonski okvir za zabranu gradnje malih hidroelektrana u FBiH u formi nacrta zakona o električnoj energiji.
Prostor za ove projekte koje donose korist samo pojedincima, a istovremeno nemjerljivu štetu ljudima i prirodi, sve se više sužava. Iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH poručuju da se borba nastavlja sve do potpunog moratorijima na izgradnju ovih objekata.
