Bogati zaboravili siromašne u zelenoj tranziciji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prava je "farsa" što razvijene zemlje u deset godina nisu uspjele ispuniti obećanje da će izdvojiti 100 milijardi dolara godišnje za zelenu tranziciju zemalja u razvoju, poručio je predstavnik UN-ovog Programa za razvoj (UNDP) Achim Steiner.

Bogate države najodgovornije su za globalno zatopljenje, a još nisu ispunile obećanje iz 2009. godine da će zemljama u razvoju osigurati 100 milijardi dolara godišnje kako bi im pomogle da se nose s posljedicama rasta temperatura na Zemlji.

Farsa

''Bit ću posve iskren, to je farsa", rekao je Steiner na marginama sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine 20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 u Indiji, javlja Hina.

''Mislim da bi se mnoge zemlje trebale zapitati je li možda jedna od najtragičnijih pogrešaka u povijesti što deset godina od tog obećanja najava o 100 milijardi dolara pomoći još nije pretočena u djelo", naglasio je dužnosnik UNDP-a.

Upozorio je i da članice G20 moraju donijeti odluku o restrukturiranju duga siromašnih.

Otpis dijela duga

''Moramo razmotriti mogućnost otpisa dijela duga, njegovog reprogramiranja i restrukturiranja", kazao je Steiner, naglasivši da 52 zemlje u razvoju već imaju ogromnih problema s vraćanjem duga ili bi uskoro mogle ostati bez novca.

Otpis 30 posto vanjskog duga tih zemalja iz 2021. godine mogao bi im kroz osam godina uštedjeti 148 milijardi dolara, naglasio je UNDP u izvješću objavljenom u srijedu.

Njihove financijske obaveze prema privatnim kreditorima smanjile bi se za 66,4 milijarde dolara, prema multilateralnim zajmodavcima za 44,2 milijarde dolara, a prema bilateralnim zajmodavcima za 38,9 milijardi dolara, izračunali su u agenciji UN-a.

Skroman rast je problem

Skupini zemalja koje ne uspijevaju ispunjavati financijske obaveze pridružile su lani Ukrajina, Šri Lanka i Gana. Tunis, Pakistan i Egipat svrstali su se pak u skupinu onih koje su zatražile pomoć MMF-a.

"Brojnim (zemljama u razvoju) problem nije gospodarstvo koje ne bilježi rast već činjenica da im skroman rast i visoke kamatne stope u 2023. i 2024. neće ostaviti dovoljno fiskalnog ili monetarnog prostora da ublaže krize", naglasio je UNDP u izvješću.

Čak 82 posto vanjskog javnog duga prosječna zemlja u skupini najranjivijih duguje bilateralnim i multilateralnim kreditorima, poput drugih zemalja i MMF-a ili Svjetske banke, pokazalo je UNDP-ovo izvješće.