Čak i najdublji, najhladniji dijelovi oceana postupno postaju topliji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Globalno zagrijavanje utječe i na najdublje dijelove oceana. Znanstvenici američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) su, zahvaljujući termometrima postavljenim u najdubljim dijelovima južnoga Atlantskog oceana tijekom posljednjeg desetljeća zabilježili prosječno povećanje temperature od 0,02 Celzijeva stupnja, ovisno o dubini, piše ScienceAlert.

"U proteklih su nekoliko godina svi pretpostavljali da duboki oceani miruju. Nismo zamijetili promjene", rekao je oceanograf Chris Meinen iz NOAA-e.

"No svaki put kada provjeravamo podatke ustanovimo da je ocean složeniji nego što smo ranije mislili. Zamijećeno zagrijavanje može biti posljedica klimatskih promjena kojima upravlja čovjek, a potaknule su ih povećane temperature oceana blizu njegove površine."

On dodaje da duboki ocean, područje dublje od 2000 metara, dosad i nije bilo baš dobro proučavano. Ističe da je duboke dijelove oceana toliko teško dosegnuti da se temperatura na bilo kojem istraživanom mjestu obično uzima samo jednom u desetljeću.

Meinenov tim mjerio je temperature od 2009. do 2019. uz pomoć senzora morskog dna na četiri mjesta u argentinskom bazenu uz obalu Urugvaja. Jedan od uređaja za praćenje temperature postavljen je na dubini od 4757 metara i pokazao je iznenađujuću količinu varijabilnosti.

Temperaturni zapisi s dvaju najdubljih mjesta ukazali su na jasan trend zagrijavanja tijekom spomenutog desetljeća.

Na manjim dubinama od 1360 i 3535 metara temperature su oscilirale daleko više nego što su znanstvenici očekivali i premda su promjene bile nešto manje na još većim dubinama, njihov ukupni uzorak odgovara onome što se događa na površini oceana.

Pokazalo se i da su se vode na 4540 metara ispod površine zagrijale s prosječnih 0,209 Celzijevih stupnjeva na 0,234 C, a vode na 4757 metara spustile su se s oko 0,232 Celzijevih stupnjva na 0,248.

Još uvijek je nepoznato na koji će način ove promjene utjecati na ekosustave ili vremenske prilike na površini oceana, no s obzirom na to u kolikoj su mjeri cirkulacija i temperatura oceana važni za naš globalni klimatski sustav, ovo i nije baš dobra novost.

"Nadam se da ćemo zahvaljujući ovim informacijama provesti ponovnu analizu ovih povijesno važnih podataka da bismo ustanovili što možemo zaključiti o promjenljivosti temperatura u najdubljim dijelovima oceana. Nastavak nadzora nad spomenutim područjima i uspoređivanje podataka s uređaja postavljenih u drugim oceanskim bazenima moglo bi nam pomoći u prosudbi o tomu je li za promjene temperature odgovorna ljudska aktivnost ili su u pitanju prirodne varijacije", kazao je Meinen.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Geophysical Research Letters.