E-otpad i digitalni otpad – cijena koju plaća suvremeno društvo za lakši i ugodniji život

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Električni uređaji danas igraju važnu ulogu u komunikaciji, informiranju, zabavi, poslovanju i mnogim drugim aspektima svakodnevnog života. Od 19. stoljeća kada su nastali prvi uređaji, te zahvaljujući masovnom uvođenju električne energije u domaćinstva, kao i konstantnom razvoju uređaja tokom 20. stoljeća, njihova upotreba konstantno je rasla. Upravo njihova rastuća upotreba stvara ogromne količine e-otpada, jer se broj uređaja koji se prestaju koristiti bilo zbog neispravnosti, neisplativosti ili tehnološke zastarjelosti konstantno povećava. Prema nekim izvorima, količina e-otpada u stalnom je porastu posljednje dvije decenije, tako da je 2019. godine generirano čak 53,6 milijuna tona e-otpada širom svijeta. Posebnu zabrinutost izaziva podatak da je samo 17% tog otpada prikupljeno i reciklirano na ispravan način.

Od svih vrsta otpada količina e-otpada raste najvećom brzinom, pri čemu uređaji i njihove komponente nisu biorazgradivi što dodatno ugrožava globalni ekosistem. Nepravilno odlaganje e-otpada na deponije sa ostalim vrstama otpada, nerecikliranje ili recikliranje na nepravilan način zagađuje okoliš i predstavlja opasnost za živa bića. Poznato je da elektronski i električni uređaji sadrže opasne kemijske supstance, poput žive, kadmija, olova i drugih kancerogenih tvari koje kontaminiraju tlo, zrak i podzemne vode, ali predstavljaju i opasnost za radnike koji ručno odlažu ovu vrstu otpada.

Istovremeno, električni i elektronski uređaji sadrže vrijedne materijale poput zlata, bakra i aluminijima, resursa koji se mogu reciklirati i ponovo iskoristiti, te se čini paradoksalnim koristiti termin „otpad“. Podatak da u toni e-otpada ima 100 puta više zlata nego u toni zlatne rude samo potvrđuje da ispravna reciklaža predstavlja sistematsko i kvalitetno rješenje za smanjenje otpada i njegovih štetnih posljedica na prirodu i zdravlje ljudi.

Nevidljivi otpad

Dodatni problem koji uzrokuje korištenje elektronskih uređaja, a posebno IT opreme poput laptopa, kompjutera i pametnih telefona, jeste stvaranje nove vrste otpada – digitalnog otpada. Iako nevidljiv oku, zbog čega mnogi od nas nisu ni svjesni njegovog postojanja i štetnog utjecaja na okoliš, digitalni otpad prijeti da postane ozbiljan problem i predviđa se da će uskoro postati najveći zagađivač. Ova vrsta otpada nastaje kao posljedica upotrebe IT opreme i interneta, te arhiviranja ogromnih količina nepotrebnih informacija poput duplih dokumenata, mutnih fotografija i videozapisa, kao i nepotrebnih mailova i aplikacija koje se ne koriste često. Digitalni otpad u različitim oblicima i formatima pohranjuje se na serverima koji za svoje funkcioniranje koriste ogromne količine električne energije i time ostavljaju karbonski otisak. Na žalost, većina ove električne energije se proizvede korištenjem fosilnih goriva, odnosno uglja, gasa i nafte odgovornih za emisiju visokih nivoa CO2.

Rješenje ovog gorućeg ekološkog problema leži prvenstveno u prevenciji stvaranja otpada i odgovornom postupanju. Najjednostavniji pristup tome je da se već kod kreiranja sadržaja razmišlja o posljedicama, pa se recimo prilikom fotografiranja treba zapitati da li je zaista potrebno napraviti i zadržati desetak skoro identičnih fotografija.

Za razliku od uklanjanja i zbrinjavanja ostalih vrsta otpada koje zahtijeva resurse i znanje, a često nije ugodno ni prijatno, čišćenje generiranog digitalnog otpada je zapravo vrlo jednostavno. Posebno značajno je da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos tako što će očistiti svoju arhivu, obrisati nepotrebne podatke i aplikacije koje ne koristi, ali i početi efektivno koristiti Internet. Pored velike koristi za ekosistem i okoliš, čišćenjem digitalnog otpada produžava se vijek trajanja uređaja.

Odgovornost na svakom pojedincu

Činjenica je da tehnološki napredak nastavlja oblikovati svijet u kojem živimo. Zbog toga se suvremeno društvo susreće sa izazovom da ostvari održivi napredak zasnovan na balansu između udobnosti koju nam nudi moderan način života i odgovornosti prema okolišu. Očuvanje okoliša za buduće generacije nije luksuz, već obaveza koju svi moramo preuzeti. Svaki korak, bilo to odgovorno odlaganje e-otpada ili smanjenje digitalnog otpada, ima značajnu ulogu u stvaranju održive budućnosti.

Priliku da daju vlastiti doprinos očuvanju okoliša imat će studenti pet univerziteta u BiH (u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli) i to zahvaljujući aktivnosti Čista umjetnost u okviru koje će se educirati o pametnom odlaganju i zbrinjavanju otpada i reciklaži. Studenti će također moći predati stare električne i elektronske uređaje u „Zeleni kutak“, posebne prostore za odlaganje e-otpada organizirane na fakultetima. Odgovornost za čist okoliš, zdravu prirodu i zaštitu planete je na svima nama, zato se pridružite aktivnosti Čista umjetnost.

"Čista umjetnost" je inicijativa kompanije Nestlé koja se bavi podizanjem svijesti o važnosti recikliranja i ponovne upotrebe otpadnog materijala. Ova inicijativa pruža mladima u Bosni i Hercegovini priliku da nauče o pametnom odlaganju otpada i reciklaži, jer su upravo oni budućnost koja će oblikovati našu okolinu.