Evo kako Mostarke od otpada proizvode "crno zlato"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Grupa poduzetnih žena je u predgrađu Mostara odlučila pokazati sugrađanima kako se proizvodi "crno zlato", dok se istovremeno štedi novac, te značajno smanjuje količina otpada.

Odlučile su da velike količine biološkog otpada iz domaćinstva i vrtova, koji inače završava na zloglasnoj gradskoj deponiji Uborak, iskoriste kao sirovinu.

Inače, Mostarci se već godinama bune protiv gradske vlasti zbog, kako kažu, nezakonitog upravljanja pretrpanom gradskom deponijom i njenog otrovnog utjecaja na okolinu.

"Ja sam iznosila smeće dva puta tjedno. A sad samo jednom, i to samo plastiku", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Samija Grbić iz Gnojnica, južnog mostarskog predgrađa.

Ona je članica Udruženja žena Vrba iz ovog naselja, koje sudjeluje u projektu "Otpad nije smeće – nauči kompostirati". Nabavili su 21 komposter koji u ovom naselju služi za proces kompostiranja, odnosno pretvaranje biološkog otpada u kvalitetno đubrivo za organski uzgoj hrane.

Biološki otpad je svaki otpad biljnog porijekla, poput kore oguljenog voća i povrća ili ostataka hrane iz kuhinje, odnosno otpad iz vrtova poput korova, pokošene trave ili lišća. Jednostavnim i prirodnim procesom truljenja, ovaj otpad se u komposterima pretvara u organsko đubrivo ili "crno zlato".

Medina Gosto, predsjednica Udruženja žena "Vrba", kaže za RSE da su razmatrali šta bi bilo najkorisnije da urade za lokalnu zajednicu. Pošto žive u predgrađu gdje većina stanovnika ima bašte i proizvodi dosta biološkog otpada, došli su na ideju da pokušaju osigurati kompostere i edukaciju o kompostiranju.

Kaže da su istražili i analizirali situaciju u naselju i shvatili da su na pravom tragu.

"Došli smo do rezultata da ljudi jesu odlagali u ćoškovima svojih bašta malo tog biološkog otpada, trave ili lišća, ali ne i otpatke od hrane, voća i povrća, pa to većinom završava u smeću, što nije dobro", izjavila je Gosto za RSE.

Gosto je objasnila je proces kompostiranju organskog otpada u principu vrlo jednostavan i lagan.

"Mi tu odlažemo svo voće, povrće, koje smo ogulili. Bananu, bilo koju voćku, krompir, sve to možemo odložiti u komposter. Treba slagati po nekom redoslijedu. Na dno ide sloj sitnih grančica, pa onda sloj lišća, pa zatim idu ostaci od voća i povrća. Potom, kad pokosimo travu, obavezno onda to pospemo preko i nakon nekog vremena, malo izmiješamo. Ako vidimo da je previše vlažno opet dodamo malo suhe trave, i sve tako. Jednostavno, mora imati određenu vlažnost da bi se to razgrađivalo", objasnila je Gosto za RSE.

Gosto kaže da 95 posto ljudi uopće nije upoznato sa kompostiranjem niti su ikad kompostirali, te da je stoga pokrenut projekat "Otpad nije smeće – nauči kompostirati“. Objašnjava da se kompostiranjem dobije kvalitetan kompost, koji se koristi u bašti za đubrenje voća, povrće ili cvijeća. Prilikom korištenja, kompost se miješa sa zemljom u odnosu jedan naprema tri.

Radionice o kompostiranju su vodili Alisa Hadžiabulić i Benjamin Korić, dekanesa i vanredni profesor Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Hadžiabulić za RSE objašnjava da se čak 30 posto kućnog otpada može reciklirati, odnosno pretvoriti u kompost.

"Kompostiranje je potpuno prirodan proces, izuzetno lagan za izvesti i organizovati. A rezultat je kompost, koji je visoko vrijedno đubrivo, ekološki u potpunosti prihvatljivo", izjavila je Hadžiabulić.

Ekološka proizvodnja hrane se danas ne može zamisliti bez komposta, naglašava Hadžiabulić.

Objašnjava da se dodavanjem glista znatno ubrzava i pospješuje proces, a da su se najbolje pokazale crvene kalifornijske gliste, koje kompost brzo pretvaraju u vermikompost, u poljoprivredi poznat kao "crno zlato".

"Kompostiranje je danas u svijetu na tako visokom stupnju razvijenosti i primjenjivosti da se kućni komposteri sasvim uobičajeno ugrađuju u moderne kuhinjske elemente, pa imamo kompost u roku od samo 24 sata", kaže Hadžiabulić.

Objašnjava da velika komunalna društva naprednim društvima u svijetu, pa čak i neka u BiH, imaju organiziranu proizvodnju komposta i vermikomposta. Kaže da korištenjem vermikomposta dobivamo paprike koje imaju više C vitamina.

Ovaj projekat Udruženje žena Vrba implementira zajedno sa partnerskim Udruženjem za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara. Podržava ga Vlada Ujedinjenog Kraljevstva a implementira češka neprofitna, nevladina organizacija People in Need.

Alisa Gekić, izvršna direktorica Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara, kaže da je okolina Mostara pretežno ruralno područje u kojem djeluje veliki broj malih proizvođača hrane, koji se time bave profesionalno ili iz hobija, pri čemu nastaje značajna količina biološkog otpada.

"Prema našim istraživanjima, više od 30 posto otpada na gradskim deponijama je upravo biološki otpad koji se može preraditi u novi proizvod", kazala je Gekić za RSE.

Sugovornici RSE ističu da je projekat samo početak bavljenja tim problemom na području Mostara. Jedan od najvećih problema je, ističu, nedovoljno razvijena svijest stanovništva o potrebi sortiranja kućnog otpada.

"Generalno je jako niska svijest građana o važnosti recikliranja, kompostiranja, ponovne upotrebe otpada", rekla je o tome za RSE izvršna direktorica Udruženja LiNK iz Mostara, Alisa Gekić.

Medina Gosto, predsjednica Udruženja žena "Vrba", kaže da su upravo zbog podizanja svijesti o važnosti recikliranja otpada u projekat uključili i svoju mjesnu zajednicu, te lokalnu školu i vrtić. Tako je više od dvadesetero djece učestvovalo u tri radionice tokom projekta.

"I da utičemo na zaštitu naše životne sredine, tako što ćemo mi biti te koje podižu svijest o važnosti dobrog upravljanja biološkim otpadom", rekla je Gosto.

Kompostiranje organskog otpada ima i indirektnu financijsku korist za učesnice u projektu, jer neće morati kupovati đubrivo, kaže Rabija Bešo, članica Udruženja žena Vrba, koja živi u zaseoku Gorica. Ona je dobila komposter prije mjesec i po dana i postavila ga u svojoj bašti.

"U bašti imam paradajz, papriku, krastavce, patlidžane. E sad, trava, nisko rastinje, otpad iz kuće, od krumpira na primjer, sve vrste otpada, ono što se ne kuha, ubacujem u komposter. On je već u fazi rada, dobila sam gliste sa Agromediteranskog fakulteta", ispričala je Bešo.

Proces kompostiranja traje više mjeseci pa Bešo očekuje da već iduće poljoprivredne sezone početi sa korištenjem vlastitog komposta u bašti.

"Očekujem da će biti gotovi proizvod, ustvari, kompostirano gnojivo, koje ćemo koristiti ubuduće za moj vrt. Ne moram kupovati đubre nikako", kazala je Bešo.

Alisa Gekić, izvršna direktorica Udruženja LiNK navodi da se to Udruženje još 2013. godine počelo baviti pitanjem zaštite okoline, te su uspostavili su dva reciklažna dvorišta u općinama Jablanica i Čapljina, koja i danas postoje. Uspostavili su i 48 mjesta za selekciju otpada u prekograničnom području Bosna i Hercegovina – Crna Gora, te nabavili i opremu za selektivno sakupljanje otpada.

Gekić smatra da ovakvi projekti imaju i dodatnu dimenziju jer doprinose ekonomskom jačanju žena i njihovoj boljoj integraciji na tržištu rada, što je jedan od ciljeva udruženja.

Nevladine organizacije uključene u projekt smatraju da bi gradske vlasti u Mostaru trebale nabaviti što više opreme za sakupljanje otpada te uspostaviti što više "zelenih ostrva" za selektivno prikupljanje otpada u gradskim i ruralnim područjima, kao i u turističkim naseljima poput Blagaja.

Mostar ima višegodišnji problem sa odlaganjem komunalnog otpada, točnije s deponijom Uborak. Mještani naselja uz deponiju još od 2019. godine zahtijevaju njeno zatvaranje, sanaciju i izmještanje.

Utvrđeno je da deponija zagađuje zrak, tlo i vodu te da se tu godinama nezakonito odlaže komunalni, životinjski i medicinski otpad, kao i da vlasti bez odgovarajućih dozvola jednostrano rade na proširenju postojeće deponije. Više puta su mještani blokirali odlaganje smeća na deponiju a slučaj je više puta bio i na sudu.

Kantonalni sud u Sarajevu je u decembru 2022. godine poništio okolinsku dozvolu, koju je deponiji izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Mještani tvrde i da vlasti koriste Plan prilagođavanja za deponiju iz 2021. godine samo kako bi produžile rad deponije, umjesto da rade na pronalasku nove lokacije za deponiju.

Sa druge strane, gradske vlasti Mostara tvrde da mještani stalnim sudskim tužbama onemogućavaju realizaciju projekta sanacije deponije.