Globalno zatopljenje i novi klimatski rekordi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Za mjesec dana do kraja 2023. godine, globalno zagrijavanje dostići će oko 1,4 stupnjeva Celziujsa iznad predindustrijske razine, jačajući "zaglušujuću kakofoniju" oborenih klimatskih rekorda, priopćila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u četvrtak.

Najtoplija godina

Privremeni izvještaj WMO o stanju globalne klime potvrđuje da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti s velikom marginom, zamjenjujući prethodnu rekordersku 2016. kada je svijet bio oko 1,2 stupnjeva Celziusa topliji od predindustrijskog prosjeka.

To doprinosi urgentnosti s kojom se suočavaju svjetski čelnici dok nastavljaju napore u postupnom ukidanju fosilnih goriva na godišnjem klimatskom samitu Ujedinjenih naroda, COP28, koji je počeo danas u Dubaiju.

''Razine stakleničkih plinova rekordno su visoki. Globalne temperature rekordno su visoke. Porast razine mora rekordno je visok. Rekordno je niska razina leda na Antarktiku - kazao je glavni tajnik WMO Peterri Taalas.

Nalazi izvještaja ne znače, međutim, da će svijet prijeći dugoročni prag zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celziusa, za koji znanstvenici kažu da je plafon za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena, kako se navodi u Pariškom sporazumu iz 2015. godine.

Za to bi razina zagrijavanja morlao održati duže.

Zastrašujući pregled

Godina toplija od 1,4 stupnjeva Celzijusa već je pružila zastrašujući pregled onoga što bi trajni prelazak praga od 1,5 stupnjeva Celzijusa mogao značiti.

Ove godine, antarktički morski led dostigao je najniži zimski maksimum u povijesti, oko milijuna kvadratnih kilometara manje od prethodnog rekorda. Švicarski glečeri izgubili su oko 10 posto svog preostalog volumena u posljednje dvije godine, navodi se u izvještaju. I šumski požari spalili su rekordnu površinu u Kanadi, koja iznosi oko pet posto šumskih površina u zemlji.

Klimatske promjene, uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva, u kombinaciji s pojavom prirodnog klimatskog fenomena El Nino u istočnom Pacifiku, gurnule su svijet na rekordni teritorij ove godine.

Iduća godina mogla bi biti teža, tvrde znanstvenici, jer će utjecati El Nina vjerovatno dostići vrhunac ove zime i dovesti do viših temperatura 2024. godine, prenosi Reuters.