Ada
Grad Čapljina se uhvatio u koštac sa rješavanjem deponije koja truje dolinu Neretve
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Dobro upravljanje i pametno gospodarenje otpadom – 4ADA'' naziv je konferencije koja će biti održana 27. svibnja u čapljinskomu hotelu ''President'', s početkom u 9 sati.
Udruga 'Life', zajedno s Vladom HNŽ-a, Gradom Čapljinom i 'Cleantech HUB' znanja Sveučilišta u Mostaru, organizira ovaj događaj koji, u prvomu redu, tematizira neodgovarajuće zbrinjavanje otpada na hercegovačkomu kršu, s naglaskom na moguće dalekosežne posljedice neadekvatnosti čapljinske deponije ”ADA”, smještene u samomu središtu Grada još od 1950. godine.
Tim povodom danas je održana press konferencija za medije na kojoj su organizatori iznijeli detaljan program.
''Otpad je gorući globalni problem današnjice u cijelomu svijetu, tako i u BiH. Čapljinska ”ADA” jest legalna, ali je potpuno neadekvatna deponija i, s obzirom na prijetnje koje ona objektivno nosi po okoliš i zdravlje ljudi, želimo osvijestiti i širu javnost i mjerodavne instance vlasti na svim razinama, kako u BiH tako i u susjedstvu, da to nipošto nije problem Čapljine, nego potencijalna opasnost za cijelu regiju pa i za južni prostor Republike Hrvatske'', ističu organizatori.
Pressica povodom konferencije
Na press konferenciji sudjelovali su Ivana Buntić Jovanović, predsjednica udruge ''Life'', Smiljan Vidić, gradonačelnik Grada Čapljine, Darko Juka, savjetnik Ureda Vlade HNŽ, Ana Buljubašić, predsjednica Organizacijskog odbora konferencije.
''Sama ideja ove konferencije je proistekla iz prošlogodišnje organizacije Čapljinske petice, koju smo htjeli organizirati uz rivu, ali kad smo prošli tom rutom i došli do Ade shvatili smo da nismo mogli to prezentirati ljudima. To je jedna negativna slika našeg grada, i tada smo se obratili Gradu Čapljini da organiziramo konferenciju na kojoj će se pričati o tom problemu i ponuditi rješenja'', rekla je Ivana Buntić.
Čapljinski gradonačelnik Smiljan Vidić rekao je da je problem Ade odavno prisutan.
''Ada je nastala pedesetih godina prošlog stoljeća, kada se nije puno razmišljalo o ekologiji, pa je postavljena na najgore moguće mjesto, uz samu obalu rijeke Neretve. Grad je tada bio daleko od deponije, ali kako grad raste prema jugu, zgrade se sve više približavaju deponiji, pa danas imamo 300 metara razmaka između najjužnijih zgrada i deponije. Kroz ovo vrijeme i samog rasta grada i drugačijih navika ljudi povećava se proizvodnja otpada, pa na toj deponiji iz dana u dan imamo sve više otpada, sve ga više i više proizvodimo i po meni je to najveći problem grada u ovom trenutku'', rekao je Vidić.
U ime Vlade HNŽ obratio se Darko Juka, savjetnik predsjednika Vlade HNŽ Nevenka Hercega koji je rekao kako se Vlada HNŽ odmah uključila u organizaciju.
Problem star 70 godina
''Problem deponije Ada nadrasta problem Čapljine. To je regionalno pitanje, s obzirom da postoji više od 70 godina i da se nalazi uz rijeku Neretvu. Njena lokacija postavlja opasnost i za ljude i za životinje, ne samo u Čapljini, nego i šire. Taj problem se veže dalje prema jugu i problem je i za Hrvatsku. Tu priču treba podići na višu razinu i upoznati sve instance vlasti u BiH, ali i državama koje nas okružuju'', rekao je Juka.
''Predsjednik Vlade HNŽ Nevenko Herceg obratit će se ovdje ne samo kao prvi čovjek županije, nego i kao znanstvenik, jer je njegovo uže područje zanimanja zaštita okoliša i turizam, pa će s te razine sudjelovati kao jedan od panelista'', dodao je Juka.
Savjetnica gradonačelnika Čapljine Ana Buljubašić, koja je ujedno i predsjednica Organizacijog odbora konferencije, zahvalila je svima koji sudjeluju u organizaciji konferencije.
''Problem otpada je iznimno kompleksan i teško je usko gledati ovakav problem. Iz tog razloga akademska zajednica mora biti generator promjena u društvu i prenijeti u praksu sva znanja. Sveučilište u Mostaru i HUB znanja nude takva rješenja. Sveučilište je prepoznalo problem neadekvantog gospodarenja otpadom i orgnaizirala je skupinu ljudi koji će ponuditi rješenje tih problema. Ovaj projekt se u potpunosti uklapa u aktivnosti ovog HUB-a znanja na Sveučilištu'', rekla je Buljubašić.
Na Konferenciji će, kroz uvodna izlaganja i tri panela (Zdravlje i okoliš / Tehnološka rješenja / Financijska rješenja), o utjecaju otpada na okoliš i ljude te o načinu odlaganja i trajnoga rješavanja otpada, govoriti vodeći stručnjaci za zaštitu okoliša, proizvođači opreme za različne oblike uporabe otpada, predstavnici akademske zajednice koji su izravno sudjelovali u oblikovanju učinkovitih centara za upravljanje otpadom, te toksikolozi i liječnici, ali i predstavnici državne, entitetske, županijske i lokalne vlasti.
”Bez kvalitetnoga strateškog i zakonskog okvira te sustavnoga podizanja svijesti o potrebi odvajanja i recikliranja otpada, ne možemo dosegnuti kvalitetna rješenja za zbrinjavanje otpada. Cilj konferencije ”4ADA” jest ponuditi rješenja, tehnologije, znanstvena i stručna mišljenja, na koncu i potaknuti rješavanje pitanja desetljećima stare čapljinske deponije”, zaključuju organizatori.