Grad od kojeg bi Mostar trebao učiti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jedva dočekanim Gradskim vijećem u Mostaru oživio je optimizam u gradu na Neretvi da će se preko noći okrenuti velika, požutjela stranica i da će se dogoditi brojne promjene. No, pokazalo se kako je problema očito previše pa je listanje knjiga starog upravljanja gradom presporo.

Građani su očekivali da će se neke stvari dogoditi čim zasjedne nova vlast i na radnu temperaturu zagrije fotelje pa su mislili kako će se lice Mostara promijeniti i da će grad postati uređeno i čisto mjesto za život.

Iskustva drugih

Jedan od glavnih problema, ako ne glavni onda najvidljiviji, je neuredan grad i zanemarenost zelenih površina kojih bi, prema nekim podacima, po stanovniku trebalo biti devet četvornih metara. U Mostaru je to, pokazuju neki podaci, jedva 0,9 četvornih metara raznog raslinja po broju stanovnika. Uz to, za zdraviji život i za čišći grad, potrebno je omogućiti smanjenje prometa, biciklističke staze, šetnice i sve ono što će omogućiti gradu da postane zeleniji nego što jest.

''Kada je u pitanju zeleni grad i ekološka održivost to je jedno od globalnih pitanja s kojim moramo biti u korak. Od stupanja na dužnost gradonačelnika intenzivno se bavimo temom ekološke održivosti, a i ranije kroz Dom zdravalja bavili smo se tom temom. Naime, zgradu Doma zdravlja smo kroz europske projekte prilagodili standardima samoodrživosti'', rečeno je za Bljesak.info iz Grada Mostara.

Kažu kako Mostar ima perspektivu postati zeleni grad te da se prate iskustva drugih. Mostar je razgovarao i sa Svjetskom bankom oko projekta Zelenog grada.

''Grad Mostar ima perspektivu kroz zelene površine, kojima intenzivno posvećujemo pozornost realizirati projekte povezivanja zelenih površina prvenstveno oko područja Trimuše, ali i ostalih zelenih površina. Također, prateći iskustva nekih europskih gradova u skladu sa našim mogućnostima kretat ćemo se prema prilagođavanju objekata ekološkim standardima, pri tome mislim na sve one objekte u kojima se odvijaju djelatnosti bitne za društvenu zajednicu'', navodi Grad Mostar.

Najbolji zeleni grad

A najbolji primjer od kojeg se može puno toga naučiti, ali i ''prepisati'', je grad Beč koji je zahvaljujući kriterijima poput kvalitete zraka i pješačke infrastrukture, kao i izuzetno učinkovitog gospodarenja otpadom, proglašen najboljim „zelenim“ gradom na svijetu.

Austrijski glavni grad, primjerice, 30 posto svojih ukupnih potreba za energijom namiruje iz obnovljivih izvora, a posebno se ističe podatak da polovica njegovog stanovništva koristi javni prijevoz za odlazak na posao. Beč ima i čak 53 posto javnih zelenih površina, uspješne programe recikliranja i kompostiranja na području cijelog grada, kao i čak 135 tržnica malih poljoprivrednika i lokalnih proizvođača hrane.

U Beču se, navedeno je za Bljesak.info iz Ureda grada Beča u Sarajevu, godišnje odvojeno prikupi preko 350.000 tona otpada poput papira, starog željeza ili stakla. Otpad poput stakla i željeza se reciklira, a biogeni otpad iz vrtova kompostira, a ukupni preostali otpad se termički obrađuje u tri postrojenja za spaljivanje otpada tako od otpada nastaje čista energija poput struje, daljinskog hlađenja i grijanja.

Kažu kako jako veliki broj stanovnika Beča razdvaja otpad ali i da ih se zato dodatno motivira, po postoje savjetovališta, telefonske linije, aplikacije, različite manifestacije poput Festivala otpada "Mistfest".

CO2 neutralan grad

Beč, kojeg se često u bh javnosti priziva kao primjer urednosti i kao centar koji je pokušao naša područja za vrijeme Austro-Ugarske dovesti u red, veliku pozornost posvećuje i rasterećenju prometa.

Iz Grada Beča nam kažu kako su postavili sebi ambiciozne i hrabre ciljeve.

''Do 2040. godine Beč će biti CO2 neutralan grad. Od centralnog značaja u tom smjeru je prelazak na obnovljive izvore energije i njihovo značajno širenje. Stoga započinjemo najveću solarnu ofanzivu ikada. Naš cilj je da do kraja ovog mandata svake godine postavimo isti broj solarnih postrojenja kao i prethodnih 15 godina sveukupno'', naveli su.

Dok neki od odgovornih u Mostaru misle da zelenilo nije bitno, iz Beča poručuju kako je važna tema i proširenje zelenih površina.

400.000 m2 novog zelenila

''Samo u narednih pet godina planiramo uređenjem novih parkova stvoriti 400.000 m2 novog zelenila. Za polovinu njih će već ove godine biti postavljeni ključni temelji. Pritom je važno naglasiti da se uređenje odvija na ekološki način, što sličnije prirodi, sa elementima hlađenja. To za građane Beča znači bolja kvalitetu života. Radimo i na spajanju područja za odmor i opuštanje, posebno u gusto naseljenim okruzima'', naveli su.

Kažu kako im je novo zelenilo u gradu od presudne važnosti te da je ozelenjavanje fasada djelotvorno sredstvo protiv ljetnog pregrijavanja.

''Kao takve predstavljaju faktički lokalni prirodni klima uređaj. Zahvaljujući tom zelenilu nastaje i ugodna mikro klima i bolji zrak u gradu. Ovdje se kao grad vodimo dobrim primjerom i ozelenjavamo naše zgrade uprave gdjegod je to moguće'', naveli su iz grada Beča za Bljesak.info.

Iako se blagajne ova dva grada ne mogu usporediti, valja istaknuti kako je bečko gradsko vijeće u travnju ove godine donijelo program poticaja u iznosu od 100 milijuna eura za održive mjere prilagođavanja klimatskim promjenama i bolju kvalitetu života u okruzima.

Mjere hlađenja

''Zajedno s okruzima Grad Beč će staviti posebna akcenat na ozelenjavanje, mjere hlađenja, oslobađanje od betona i asfalta, stvaranje hlada, više vode i proširenje parkova. Za projekte za savladavanje posljedica klimatski promjena okruzima stoji 20 milijuna eura poticaja na raspolaganju do 2025. godine. Zavisno od projekta grad će financirati 40, 60 ili 80 posto projekta'', naveli su.

Ističu kako prelazak na obnovljive izvore energije predstavlja glavnu komponentu na putu do klimatski neutralnog grada.

''Stoga smo si postavili za cilj da do 2025. godine upeterostručimo proizvodnju sunčeve energije. To je najveća fotovoltaik ofanziva u povijesti. Cilj je da do kraja mandata svake godine postavimo toliko fotovoltaik postrojenja koliko je sveukupno bilo u proteklih 15 godina. Sa narednom etapom proširenja do 2030. trebala bi se dostići proizvodnja 10 posto potrebne struje iz solarne energije. Tako bi se solarnom energijom opskrbilo 530.000 stanovnika Beča'', naveli su iz grada Beča za Bljesak.info.

Tragovi Austrije

Krajem travnja Manuela Naessl direktorica EBRD ureda u Bosni i Hercegovini razgovarala je s čelnicima Mostara o uključivanju grada na Neretvi u projekt Zeleni gradovi EBRD-a, u kojeg su već uključeni Sarajevo, Banja Luka Zenica, s ciljem da se i u Mostaru kroz taj projekt osigura metodologija koja može osigurati povlačenje sredstava kao i grant sredstava za investicije u oblasti okoliša, posebno u oblastima unapređenja kvaliteta zraka, prometne infrastrukture, javnog prijevoza i energetske efikasnosti.

Zeleni gradovi EBRD-a predstavljaju sveobuhvatan poslovni model za zeleni urbani razvoj, a dogovoreno je da će se održati novi sastanak na kojem bi se razgovaralo o konkretnim potencijalnim projektima koji bi se mogli realizirati u Mostaru.

Dok Mostar, kojem nedostaje zelenih površina i dok su one koje postoje zanemarene, čeka svoju priliku za iskorak, Beč je dobar primjer iz kojeg se može puno toga naučiti. Na kraju krajeva, tragovi Austrije na mostarskim ulicama, koji još nisu iščezli, pokazatelj je kako se moglo brinuti za grad. Samo treba volje imati, a uspješnih primjera za ''prepisati'' i na osnovu njih doći do dodatnih sredstava za bolji i zeleniji grad.