Hercegovački parfem kao preventiva koroni

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od davnina čovjek je lijek za razne bolesti tražio u prirodi. Fitoterapija je prvi oblik medicine koji je čovjek poznavao, stoljećima jedini oblik liječenja i ublažavanja boli. Pretpostavlja se da je još prije Homo sapiensa čovjekov predak poznavao ljekovitu vrijednost nekih biljaka.

Primjerice, u iskopinama ima tragova peludi biljaka koje nemaju prehrambenu vrijednost (bijeli sljez). Promatrajući ponašanje životinja, a i vlastitim iskustvom, čovjek je dolazio do određenih saznanja koja je prenosio na svoje potomke. I danas sve veći broj ljudi, kad se nađe u nevolji, pomoć traži u prirodi, odnosno u vrsnim poznavateljima fitoterapije.

Nada Šarić, ratni vojni invalid i majka petero djece iz Rakitna kod Posušja, nakon što je sama sebi spasila život koristeći, uz klasičnu medicinu, pripravke iz prirode, odlučila se na bolje proučavanje biljaka koje je rezultiralo proizvodnjom raznih kozmetičkih i ljekovitih pripravaka.

Između ostaloga, Nada se odlučila za plantažni uzgoj određenih biljaka, među kojima je i slatki pelin, koji je posljednjih mjeseci predmet istraživanja brojnih svjetskih instituta zbog pozitivnog učinka u liječenju oboljelih od COVID-19. Upravo pelin s njezinih plantaža sastojak je preparata koji je istraživao institut MaxPlanck, jedan od 86 mikrobioloških instituta u Njemačkoj koji se bavi biologijom biljaka. Preparat je izradio Miroslav Budimir iz Posušja, s kojim Nada surađuje već godinama.

''Već godinama surađujem s Mirom. Od prvog dolaska po gavez kada je imao problema s koljenima. Tako je bio upućen u biljne vrste koje uzgajam ili berem'', kaže Nada, koja je u izradi pripravka otišla korak dalje.

''Moja ljubav su prirodni parfemi. Kako sam za svoje zdravstvene potrebe pronalazila biljke koje su mi pomogle u poboljšanju zdravlja, izučavajući parfemistiku otišla sam korak dalje'', ističe majka petero djece.

Naime, da bi se bilo koji sastojak stavilo u parfem, mora ga se prije toga proučiti. Tako je nastalo mnoštvo proizvoda s kojima Nada redovito posjećuje sajmove.

''Radim destilaciju, što znači da imam eterična ulja i hidrolate, razne tinkture, meleme, starinske kreme od gaveza, nevena… Radimo i hidratantne kreme za ljepotu i mladost, sapune hladnim postupkom, mirisne svijeće s eteričnim uljima našeg podneblja…'', objašnjava Nada.

Ipak, posebnu ljubav razvila je prema izradi parfema, a većina njezinih idealna je za zimske uvjete jer se mogu koristiti u borbi protiv virusa.

''Najdraži su mi parfemi koji su za ovo razdoblje itekako aktualni jer su u njima, osim mirisa, i aromaterapijska djelovanja. Mene je slatki pelin privukao mirisom i gotovo svaki parfem koji ja izradim sadrži ekstrakt te biljke u sebi. Tako da nas može zaštititi od virusa, a ujedno na sebi imamo ugodan miris'', govori Nada, koja je posljednjih dana u gužvi zbog većeg broja narudžbi kako parfema tako i ostalih pripravaka od čudotvorne biljke.

''Slatki pelin već je godinama aktualan u liječenju karcinoma pluća. Kako imam plantažu ove biljke tako me dosta ljudi traži pripravke od iste. Povratne informacije bile su mi poticaj da ne odustanem od sadnje'', poručuje ova Posušanka, koja je pelinom pomagala i oboljelima do koronavirusa.

Naime, od objave Alena Azarića o svojstvima eteričnog ulja, sve veći broj ljudi je počeo tražiti ulja. Koristili su ga i koriste za inhalaciju.

''Ljudi su zvali i zahvaljivali kako im je eterično ulje spasilo život, jer su nakon inhalacije prodisali. Došli su do daha. Spustila im se temperatura… Također, mnogi koji su ga preventivno koristili bili su pozitivni na koronu, ali bez simptoma, zbog čega sada imam popriličan broj poziva i rezervacija'', nastavlja Nada.

Dodaje kako, osim slatkog pelina, na našim područjima ima još biljaka koje mogu pomoći u liječenju plućnih bolesti i upala pluća.

Biljka čiji ju je miris sjemena privukao stari je lijek za pluća, riječ je o travki koja se kod nas zove siljika i oduvijek je spas za pluća. Osim nje, tu su i menta, plućnjak, zova ili bazga, iva trava, bokvica, kopitnjak, vranilova trava. Sve one, tvrdi Nada, mogu se koristiti kao prevencija u borbi protiv koronavirusa.

''Također, kod nas u prirodi postoji superbiljka od koje mnogi strahuju, a riječ je o crnoj bazgi. Bobice crne bazge daleko su najmoćnije oružje koje nam je dala naša Hercegovina. Iz osobnog iskustva znam da zaustavlja razvoj viroza i upala ako njezin ekstrakt koristimo u samom početku, a smanjuje trajanje gripe ili viroze na svega koji dan. Uz to, jako brzo djeluje na spuštanje temperature. Tako da vjerujem u nju kada je i korona u pitanju'', poručuje Nada.

Vraćajući se na temu slatkog pelina, naglašava kako joj je drago da Hercegovina ima plantaže ove biljke u ovoj za sve nas čudnoj i nepoznatoj situaciji, piše Večernji list.

''Valja napomenuti kako su istraživanja s jednog izraelskog instituta prije nekih 4-5 godina naš pelin proglasila najkvalitetnijim na svijetu. Moja pretpostavka je da su i Nijemci znali za taj podatak kad su istraživali Budimirov pripravak'', navodi ova Posušanka. Dodaje kako se slatki pelin može koristiti na razne načine.

Tako čaj od slatkog pelina pomaže kod upala u plućima, parazita u organizmu. Jako pozitivan učinak dokazan je kod osoba koje se bore s raznim karcinomima i gljivičnim tegobama.

Eterično ulje ima svojstva kao i čaj. Hidrolat je jedno čudo koje biste trebali koristiti u svakodnevnom životu kao dezodorans, njegu usne šupljine te intimnih dijelova tijela.

Također za redovito čišćenje organizma u proljeće i jesen. Tinktura ili, kako popularno sada zovu alkoholni ekstrakt, slatkog pelina, idealno je sredstvo za borbu protiv parazita u organizmu.

''Melem od slatkog pelina pokazao se super u borbi kod gljivičnih oboljenja. Kako ono u sebi sadrži i ulja lavande, smilja, kadulje, lovora te ružmarina, pomaže i za opuštanje te smanjuje bol'', zaključila je Nada.

Podsjetimo, o svojstvima i ljekovitosti slatkog pelina izrađeno je više od 800 studija i znanstvenih radova, od kojih je velik broj dostupan na internetu.