Hercegovina: Ubit ćemo se svojim smećem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na području Hercegovačko-neretvanske županije prisutni su veliki problemi u zbrinjavanju otpada, navodi se u dokumentu Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva HNŽ-a za 2021. godinu kojeg je izradio županijski Zavod za javno zdravstvo.

U dokumentu se navodi kako trenutno niti jedna deponija na području županije ''ne može zadovoljiti kriterije 'Sanitarne deponije''', kako nije uspostavljen sustav organiziranog i redovnog prikupljanja otpada u većini općina te da je prikupljanje je organizirano samo u užem području općina.

Nema selekcije

Navodi se i kako se najveći broj komunalnih poduzeća koja se bave prikupljanjem, odvozom i odlaganjem otpada nalazi u teškom financijskom položaju i bez adekvatne opreme te da se velike količine otpada odlažu na divlje deponije.

''Industrijski otpad se uglavnom odlaže s komunalnim, nema posebnih dijelova odlagališta za sakupljanje i sortiranje opasnog otpada, već dolazi pomiješan s komunalnim otpadom (baterije, akumulatori, stare boje i lakovi, stari lijekovi itd.), sekundarne sirovine se ne izdvajaju, osim u rijetkim slučajevima, tako da se cjelokupan otpad odlaže na komunalne deponije, na većini deponija odlaganje otpada se vrši bez kompaktiranja i redovnog prekrivanja otpada, pa se u blizini deponija nalazi veliki broj pasa lutalica, ptica, insekata, a prisutan je veoma neugodan miris što sve predstavlja opasnost od pojave širenja zaraznih bolesti'', stoji u izvještaju.

Upozorava se i kako je zbog paljenja otpada i neadekvatne protupožarne zaštite registriran ''gotovo svakodnevno veliki broj požara, što dodatno zagađuje zrak otrovnim plinovima i česticama''.

Otpadne vode

Upozorava se i na problem otpadnih voda pa se navodi kako ''tečne otpadne materije su u gradskim područjima Mostara, Konjica, Jablanice, Čapljine, Stoca, kao i drugim općinama Kantona svedene u korito rijeke Neretve i njenih pritoka bez prethodnog prečišćavanja, što ugrožava kvalitetu vode u vodotoku rijeke Neretve''.

''Samo neka industrijska postrojenja imaju uređaje za prečišćavanje, ali je veliki broj njih zbog dotrajalosti ili neispravnosti van upotrebe. U područjima gdje ne postoji organizirano prikupljanje tečnih otpadnih materija kanalizacijskim sustavom, otpadne vode se sakupljaju u septičke jame koje često ne zadovoljavaju osnovne sanitarno-higijenske standarde. Na našem području najčešće se za tu namjenu prave tzv. "upojne jame" odnosno jame sa propusnim dnom. One su u poroznom tlu, kakvo je kraško u Hercegovini, veliki potencijalni rizik za kontaminaciju tla i podzemnih voda'', navodi se.

U dokumentu, koji nije javno predstavljen, se upozorava kako na području HNŽ-a vodoopskrbu obično ne prati i sanitacija, odnosno pravilna dispozicija otpadnih voda.

Medicinski otpad

''Tako se dešava da se izgradnjom novih vodovoda značajno poveća utrošak vode po glavi stanovnika, a time i količina otpadnih voda, koje se izlijevaju u vodotoke kao recipijente na neorganiziran i nekontroliran način (Blagaj, Potoci, područje općine Čitluk, dijelovi Grada Mostara, Čapljine i dr.)'', navedeno je.

Upozorava se i na to kako veliki problem na području HNŽ-a predstavlja medicinska vrsta otpada.

''U većini slučajeva važeća legislativa, koja uređuje sustav upravljanja opasnim otpadom, samo djelomično se poštuje ili njena provedba potpuno izostaje, pa se ovakva vrsta otpada vrlo često nađe u smjesi s komunalnim otpadom. Na ovom području dostupno je jako malo informacija koje se ne mogu uzeti kao relevantne za iznošenje valjanog mišljenja i davanje ocjene utjecaja takvog postupanja na zdravlje ljudi i njihovu neposrednu okolinu'', navedeno je.

Prema dokumentu, prosječna proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova kreće se u rasponu od 2,41 do 3,26 kg/krevet/dan, od čega se infektivnog otpada proizvede od 0,19 do 0,88 kg/krevet/dan.

Nepripremljene deponije

Navodi se kako je oko 75% domaćinstava na području HNŽ-a obuhvaćeno uslugom odvoza čvrstog komunalnog otpada.

''To su uglavnom domaćinstva iz urbanih i jednog dijela ruralnih područja. Pored komunalnog otpada, komunalna poduzeća sakupljaju i neke od ostalih vrsta neopasnog otpada sličnog komunalnom iz privrednih subjekata i zdravstvenih ustanova, te određene količine proizvodnog i građevinskog otpada'', navodi se i dodaje kako su postojeći sustavi upravljanja otpadom na području županije uglavnom zasnovani na istim principima.

''Nadležna komunalna poduzeća zbrinjavanje otpada baziraju na njegovom neselektivnom sakupljanju, transportu i odlaganju na općinska odlagališta, koja su, kako je već ranije navedeno, većinom nesaniranog karaktera, osim odlagališta na području Grada Mostara'', stoji u dokumentu.

Upozorava se kako su općinska odlagališta komunalnog otpada većinom otvorenog tipa i to su najčešće prostori koji ne zadovoljavaju uvjete sanitarnih odlagališta otpada, niti su propisno pripremljeni za tu namjenu.

''Kontrole procjednih voda i plinova nema gotovo ni na jednom općinskom odlagalištu otpada. Na većini ovih deponija odlažu se sve vrste otpada, od industrijskog do medicinskog'', navedeno je.