Ca'binera u Blagaju - prvo sklonište u prirodi za penjače u BiH u okviru penjališta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ljubav, dobra ideja i puno truda entuzijasta i ljubitelja penjanja na sektor Rebro u Blagaju donijelo je Ca'bineru - drveno sklonište.

Sektor Rebro u Blagaju je najmlađe penjalište, a doživjelo je najveću ekspanziju u zadnjih par godina. Nalazi se na visini od 310m, 20 minuta hoda markiranom planinskom stazom od parkinga u podnožju kulturno-povijenog spomenika -Tvrđave Herceg Stjepana.

Također u Blagaju postoji mladi penjački klub - Blagaj Climbing i Eko centar Blagaj u blizini penjališta koji su prihvatili ideju za gradnju C'abinere sa oduševljenjem, te se ponudili za pomoć u realizaciji.

Nedostatak prirodnog skloništa

''Vremenom se uočio nedostatak prirodnog skloništa oko penjališta. U slučaju iznenadne vremenske nepogode, događalo se da se oprema penjača nakvasi te se tako ošteti jer penjač ne stigne na vrijeme pokupiti svu opremu i doći do baznog kampa ili parkiranog vozila gdje se može skloniti. Također se ukazala i potreba za prostorom gdje se sportaši mogu presvući, smjestiti, raskomotiti i pripremiti za penjanje i natjecanje'', priopćili su iz Eko centra Blagaj, izvještavajući javnost o ovom projektu.

Ideja je potekla kažu, od Zorane Ugljen (arhitektice i penjačice) i njenog supruga penjača i trenera  koji vodi ASPK Neretva iz Mostara -Vedrana Ugljena.

Ovo je prvi u nizu od planirana četiri Ca'binera (od riječi carabiner) na četiri penjališta u Hercegovini, gdje ovaj bračni par živi i radi. To je prvo sklonište u prirodi za penjače u BiH u okviru nekog penjališta.

''Sportski penjači većinu svojih aktivnosti obavljaju u prirodi po stijenama. Zimska sezona se koristi za trening u Boulder salama te čim prvo sunce i toplo vrijeme omogući, spema se oprema i penjači odlaze na stijenu. Na stijenama se osim treninga i rekreativnog penjanja, često održavaju i takmičenja, festivali te i godišnji kursevi za početnike, brojne edukacije i radionice u prirodi za dijecu i odrasle. Cilj tih radionica je pokrenuti kod sudionika obavljanje redovne fizičke aktivnosti te zdrav život i boravka u prirodi kao preventivu i jedan vid „ekoterapiju“. Projekt bi se odvijao pod rukovodstvom i nadzorom instruktora sportskog penjanja, te planinarskih vodiča licenciranih od strane Planinarskog saveza FBiH'', navodi se u priopćenju.

Stanica za prvu pomoć, sklonište..

ASPK Neretva, kako su napisali, želi da u narednom periodu, s ciljem promoviranja sporta koji u 2020. godini postaje službeno i olimpijska disciplina, izgradi Climbing Shelters odnosno “Skloništa za pejnače” u sklopu većih penjališta na teritoriji Hercegovine.

Ovakva skloništa, objasnili su, će biti ujedno i stanica za prvu pomoć, smještaj za natjecatelje/penjače, prostor za edukaciju i radionice, sklonište za brojnu penjačku opremu koja se kvašenjem oštećuje te i prostor za boravak i noćenje penjača koji opremaju smjerove, pripremaju natjecanja i radionice i koji tom prilikom borave na lokalitetu i po nekoliko dana.

Trenutno se u BIH realiziraju brojni EU projekti sa ciljem opremanja penjališta i ferrata Via Dinarica.
Tu nije bilo prostora za ovu ideju, navelo je bračni par Ugljen, koji je za ovaj projekt tražio financije lokalno, državno.

U konačnici izgradnji ovog skloništa, najviše je zaslužna njihova upornost, posebice Vedrana Ugljena koji je slao tekst projekta na sve moguće otvorene pozive, te su na jednom i dobili.

Donacije i volonterski rad

''Ono što smo mogli tražiti u tom projektu su sredstva ekvivalentna za izgradnju jednog Cabiner, a dobili smo od toga 1/3 novca, ostalo smo se snalazili samostalno. Kao što napisah u postu, sa strahom u mogućnost realizacije jer niti imamo novca za sve planirano, a niti zanatskih sposobnosti, upustili smo se u avanturu. Jer život je free-climbing. Bitno je naglasiti da su u projektu sudjelovali i članovi kluba i simpatizeri, kako u novcu tako i u materijali'', kažu planinari.

Volonteri koji su iznosili materijal gore na lokaciju, koji su sudjelovali u gradnji i pomagali su -članovi klubova ASPK Neretva, Blagaj Climbing, Omladinski klub Novi Val te brojni simpatizeri i poznanici koji vole planinu i planinski duh. Napravila se čarobna atmosfera već prvog dana i ovaj objekt je postao viralan.

S obzirom da na lokaciji nema struje ni vode, da je udaljena od glavnog puta 20 min hoda uzbrdo, bilo je potrebno osmisliti konstrukciju koja će se lako montirati na terenu od strane običnih ljudi (majstore nismo mogli platiti), koristiti materijal koji će biti lagan za nošenje i po mogućnosti iskoristiti sve što nam priroda daje „besplatno“. Lokalitet obiluje lomljenim kamenom koji nije bilo teško prikupiti za gradnju temelja i postavljanje kućice na postament, navedeno je u priopćenju.

Ca’biner koji će stariti s planinom i planinarima

Objekt čini drveni kostur od devet ramova u obliku petougla čije smo elemente isjekli u garaži, obilježili način sastavljanja te ih na terenu slagali kao lego kocke. Jednom kad se konstrukcija podigla, bilo ju je lako podaščati i zatvoriti sa svih strana. Osnovni materijal za konstrukciju, pokrivanje i oblaganje unutrašnjosti je rezano drvo-colarica koje će u konačnici biti premazano prirodnim voskom.

Sklonište je prilagođeno za spavanje do 6 osoba (dva mjesta u potkovlju i 4 padajuća kreveta u glavnom dijelu) te za boravak, predavanje i druženje više penjača.

''Ovo je naš prvi Ca’biner,tz. prototip, prilagođen je fondu i lokaciji. Svaki naredni će imati svoj originalni oblik i svoju priču. Od prvobitno planiranog dizajna u obliku slova A sam odustala lišavajući ga svog nazovi nepotrebnog prostora i smanjujući dodirnu površinu sa tlom. Ova kućica je napravljena da stari vremenom zajedno s planinarima i penjačima. Dograđuje se i poboljšava sa svakom novom idejom njenih graditelja i posjetitelja. Objekt živi i mjenja se. Još ćemo dosta naučiti od njega, a onda krećemo sa naredim...'', priopćili su iz Novog Vala,