Grad i mi. I obrnuto
Kakve su šanse za zeleni Mostar?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Ukoliko se ne krene ambiciozno raditi i bude se primjenjivala tehnologija i izobrazba kakva je do sada bila, male su nam šanse da budemo zeleni grad'' mišljenja je Oliver Arapović, predsjednik ekološke udruge ''Majski cvijet''.
On kaže da je pokazatelja koji nam ne idu u prilog mnogo.
Pročitajte još
''Po glavi stanovnika nam fali 2/3 stabala. Mi do sada imamo u gradu Mostaru negdje oko 28.000 drvoreda, popisanih – od toga je 10 posto prve kategorije zdravih, a svi ostali su narušenog 'zdravstvenog stanja', tj. druge, treće, četvrte i pete kategorije, za sječu. Sve su nam površine zauzete betonizacijom i drvoredi nemaju gdje se ubaciti. Mi bi po standardu trebali imati jedno i pol do dva drveta po stanovniku. Mi bi trebali imati preko 100.000 stabala'', ističe Arapović.
Što bi 'zeleno' trebalo podrazumijevati
U strateškom planu razvoja turizma Grada Mostara stoji kako uže područje Mostara danas ima manje od 1 m2 zelenog prostora po jednom stanovniku dok se, prema Grad Mostar ta površina kreće oko 4 m2. Ovaj odnos je trenutno nepovoljan, jer je svjetska norma 14 m2. Mostar je prije rata imao više od 30 m2 zelenih površina po jednom stanovniku.
No, ako se govori o zelenom Mostaru, ne može se pričati samo o drvoredima, nego se u obzir mora uzeti mnogo šira slika onoga što bi 'zeleno' trebalo podrazumijevati.
''Za zeleniji Mostar je potrebno puno više. Mi imamo problem sa procesom urbanizacije grada i vrlo brzo ćemo ostati bez površina gdje može biti zelenilo. Asfaltne površine u centru grada su ogromne, to akumulira toplotu. Mi imamo ogroman gubitak površina koje su betonizirane i asfaltirane. I tu prestaje svaka mogućnost adekvatnog formiranja parkova . Problem je i što se ne planira zakonski minimalna zelena površina oko stambenih objekata'', rekao je Bojan Spasojević, dendrolog i viši stručni savjetnik za javne površine u Gradskoj upravi.
No, nije i da se ništa ne radi. Iako malim, kako ekolozi tvrde 'početničkim koracima' – minimum minimuma se nastoji ispoštovati.
Green
Naime, u 2022. godini u suradnji s Vijećem Europe planirana je hortikulturna rekonstrukcija.
''80 posto novca u iznosu od 28.000 eura i taj novac je namjenski novac koji nam je uplatilo Vijeće Europe za projekte hortikulturne rekonstrukcije. Dva školska dvorišta, te sredstava koja su nam osigurana za nabavku 35 metalnih kanti i 10 betonskih, kao i jedan dio novca za ekološku kampanju. U tom potpisanom ugovoru Grad snosi 10 posto ukupnog iznosa od oko 35.000 eura, dakle mi imamo oko 3.500 eura da nađemo. 80 posto novca se uplaćuje unaprijed, a 20 posto nakon izvršenja radova. Planirani rok za izvršenje svih radova je 15. prosinac 2022. zajedno s izvješćem'', objasnio je Spasojević, koji napominje da se to realizira na osnovu preporuka Skupštine građana.
Također, Grad Mostar je u ožujku 2022. s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisao zajednički sporazum, koji obećava financijsku i strategijsku partnersku pomoć Mostaru u rješavanju deponije i stvaranju zelenog Mostara.
Naime, EBRD-ov program Zelenih gradova (''Green Cities'') nastoji izgraditi bolju i održiviju budućnost za gradove i njihove stanovnike.
Nitko se ne brine
Program to postiže identificiranjem, određivanjem prioriteta i povezivanjem ekoloških izazova gradova s održivim ulaganjima u infrastrukturu i mjerama politike. Put do zelenog grada je kontinuiran.
Ali taj put za Mostar neće biti jednostavan a ni lagan. Ekolozi navode, kako nije samo centralni dio grada problem, nego i okolica.
''Ovdje je problem okolice grada odnosno Huma o kojem se nitko i ništa ne brine. Neka se pošumi i pozeleni. Osim toga brdo Fortica, nitko nije donio nikakav normativ da netko tko zauzme površinu mora zasaditi dva, tri ili pet stabala. To su nam pluća i kisik. Ako nam se ovi betoni ugriju, isparavanje i topli zrak ide gore. I taj topli zrak po brdima nema šta razgraditi jer je i gore golo, a grije se isto tijekom dana i opet tijekom noći isparava. Zato imamo u gradu po noći visoke temperature'', ističe Oliver Arapović iz Udruge ''Majski cvijet''.
Takve stvari se, navodi on, npr. u Konjicu ne događaju.
''Zato što imaju oko grada fond drveća i zrak koji se podigne, drveće prerađuje u kisik'', rekao je poznati ekolog.
Vodonatapni sastavi
''Zeleniji Mostar bi trebao biti mnogo više od drvoreda, a to su funkcionalni travnjaci, ozelenjavanje fasada, ozelenjavanje krovova, uklanjanje crnih krovova, premazivanje refleksivnim emulzijama itd...'', napominje Spasojević.
Iz Grada Mostara je ranije priopćeno kako je u razdoblju od travnja do srpnja ove godine izvršena rekonstrukcija zelenila kružnih tokova na lokalitetima: Rondo, Splitska Ulica, Ulica Kralja Tomislava, Ulica Kneza Višeslava, Kružni tok na Sjevernom izlazu iz grada te kako su na navedenim lokacijama postavljeni su automatizirani vodonatapni sastavi.
''U 2022 godini također zasađene su nove zelene površine u razdjelnom pojasu u Ulici A. Starčevića s pratećim drvoredom brijesta. Izvršena je sadnja u razdjelnom pojasu u Ulici kralja Tomislava i djelu Rudarske ulice. Na navedenim lokalitetima ugrađeni su i sustavi za navodnjavanje. Puštena je u rad bušotina (vodozahvat s crpkom) koji se nalazi iza Gimnazije Fra Grge Martića'', naveo je Grad i dodao kako je u planu i sadnja novih zelenih površina razdjelnog pojasa i kružnog toka na Južnom izlazu iz grada spoja s magistralnim putem M17, zatim popuna sadnicama razdjelnog pojasa u Ulici Blajburških Žrtava.
No, sugovornici su mišljenja kako su razdjelni pojasevi i kružni tokovi gdje je zasađeno cvijeće čista dekoracija.
''To se više radi radi vizualnog karaktera. To neće doprinijeti niti rashlađivanju prostora, ni umanjenju prašinu''.
Priča ide sporo
Arapović naglašava kako je priča o zelenom Mostaru nešto što ide vrlo sporo. Također, ako se želimo ugledati na neke svijetle europske primjere (poput Beča) koji to vrlo dobro rade i od kojih bismo mogli 'prepisati' – onda to podrazumijeva mnogo stavki. Tu spadaju obnovljivi izvori energije, reciklaža, otpad, zelene fasade, prometna infrastruktura i još mnogo toga.
''Ako ćemo pričati o zelenom Mostaru i obnovljivim izvorima energije – mi nemamo pravo da to radimo. Zakon nije dozvolio da ljudi mogu takve zamahe i poduhvate raditi, jer nemaju zakonsko uporište. Inače, Grad je sebi dao za pravo da javne površine ...jer su oni uzeli svo zelenilo oko zgrada stanarama i pripojili Gradu. To je urađeno čini mi se 2008. godine. Sad zamislite čestica zgrade nema apsolutno nema ništa svoje, osim zgrade. Što je apsurd. Također su stavili da javne površine mogu uređivati Parkovi, Komunalno i Grad Mostar. A o tome se ne skrbe'', rekao je Arapović.
Da bi se nešto pokrenulo u smjeru promjena na bolje- prije svega je potrebna izmjena zakonske regulative. To je prioritet. Spasojević naglašava i kako Grad Mostar neće doći u fazu da se ruše objekti, kako bi se pravili parkovi.
''Mora biti obvezno uvođenje zelenih površina oko privatnih zgrada, isto kao oko javnih. Ako želiš graditi, onda moraš imati toliko i toliko zelene površine uređene na takav način, građevinske dozvole bi se morale izdavati na takav način. Jasno mi je da investitori žele izgraditi što više, i iskoristiti 1/1 cijelu parcelu, ali to će se morati riješiti. Ja ne vjerujem da ćemo doći u fazu da rušimo objekte da bi se pravili parkovi. Ali bit ćemo prinuđeni da živimo u ovim uvjetima. Pa vidite da imamo stalno temperaturnu oscilaciju'', objasnio je.
''Do tada ovo što radimo je gašenje požara'', dodaje on.
I ekolozi su sličnog mišljenja.
''Ja bih volio da mi postanemo zeleniji grad, ali s ovom tendencijom – teško. U Gradu treba tim ljudi koji će uraditi smjerove i pravce, ali se bojim da to bude kao za kolektore. Uzmu se pare, krediti, djelatnici koji tamo rade lijepo žive, troše a kad treba podnijeti račun i što je urađeno – na kraju nema ništa'', rekao je predsjednik ''Majskog cvijeta''.
Plan grada
Do tada ćemo naglasiti što je navedeno, konstatirano i što bi trebalo uraditi u planu pod točkom ekologija.
Naime, Grad Mostar u svom planu ističe da je u cilju uspostave sustava potrebno razviti registar zagađenja i zagađivača, evidentirati emitere i godišnje emisije, inventarizirati prirodne značajke i pratiti osjetljive, ugrožene svojte i staništa i invazivne alohtone vrste te provoditi mjere kvalitete komponenti okoliša. Napominju i kako sustav treba biti kompatibilan sa sustavima višeg reda (županija, federacija, država).
Ističe se i da su definirane, te da se radi na uspostavi općinskih zona sanitarne zaštite izvorišta vodeza piće, dok se mjere zaštite kvalitete površinskih i podzemnih voda uglavnom ne provode.
Kada je u pitanju zagađivanje zraka, konstatirano je da ono uglavnom potječe od stacionarnih i mobilnih izvora (HEIS, 2010). Dominiraju industrijska postrojenja, zatim veliki broj malih kotlovnica, a tu su i mnogobrojna privatna ložišta. Također, mobilni izvori u toplom razdoblju godine su dominantni izvori zagađenja, stoji u strateškom planu razvoja – pod točkom ekologija.
Konstatirano je i kako , Grad Mostar načelno nema inventariziranu floru, faunu i tipove staništa, kao niti razvijen monitoring i kontrolu invazivnih vrsta. U tom smislu su evidentirani samo podaci sporadičnih istraživanja ograničenih uglavnom na pojedina područja.
Nema sustava
Nemamo ni uspostavljen sustav kontinuiranog praćenja stanja okolišnih komponenti i kontinuiranog izvještavanja. Monitoring stanja vodotoka ovog područja i izvještavanje o istom obavlja Agencija za vodno područje Jadranskog mora, dok monitoring zraka djelomično prati Fakultet Prirodno- matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru s jednom mjernom stanicom smještenom u užem centru grada, ali ne i u industrijskoj zoni.
A kada se u pitanju zelene površine i njihova površina, podaci kažu da prema aktualnom premjeru kvadrature zelenih površina po podacima Zavoda za prostorno uređenje, ukupne zelene površine zbirno obuhvaćaju površinu od 549419,62 m2.
Grad Mostar navodi i kako je ove podatke u sljedećem razdoblju potrebno je detaljno ažurirati na način da se odredi karakter, stanje, hortikulturni sastav javnih zelenih površina, te za svaku pojedinačnu stavku napraviti ZKP izvod sa dinamikom i obimom planiranih radova održavanja.
