Borov četnjak
Mostar: Gusjenice ''režu'' šume, ministarstvo nema ljudi
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kako smo na portalu Bljesak.info pisali još od 2016. godine, Borov četnjak sve je prisutniji u šumama oko Mostara i uz obale Neretve, drveće se suši. Rezultat je to godina nebrige, nepostojanja zakona o šumama ali i o činjenici da je nametnik u Mostaru zavladao dvorištem ministarstva koje se bavi šumama a da nitko ništa ne poduzima.
Viši stručni savjetnik za javne površine u Gradskoj upravi Mostar Bojan Spasojević kaže kako, što se tiče gradskih površina, u 90 posto slučajeva oni uspijevaju suzbiti štetnika, ali problem pravi okolica Mostara, odakle svake godine imaju zabilježeno širenje borovog četnjaka u grad.
''Obično se u lipnju i srpnju roje, ali je to kod nas znatno ranije. Potrebno je ukloniti jajna gnijezda prije nego što dođe do preobrazbe u adultni stadij, odnosno stanje leptira. Ono što je vidljivo na stablima gdje nisu uklonjena jajna gnijezda jeste da je došlo do potpune defolijacije i djelomično povećane brojnosti gnijezda. U jednom gnijezdu imate otprilike 100 do 300 gusjenica. Svaka dnevno pojede dvadesetak iglica, tako da u kratkom roku one unište mladi prirast borovih iglica. U dvije-tri godine kada se to ponavlja na istim stablima dolazi do njihovog sušenja, jer one više nemaju list pomoću kojeg bi vršile fotosintezu'', rekao je za oslobođenje Spasojević.
Dugogodišnji direktor Uprave za šumarstvo HNŽ-a Nesib Mutabdžija ističe da, prema njihovim saznanjima, još nema velike zabrinutosti da bi se organizirale akcije s ciljem suzbijanja štetnika i da ova gusjenica ne izaziva toliku štetu.
''Pratimo stanje i ono još nije alarmantno. Imamo zabilježenu blagu brojnost, ali ipak treba ovo pustiti malo više ljudima koji se razumiju. Borov četnjak ne izaziva baš takvu štetu na stablima, on rijetko izaziva sušenje borova. Njegova šteta se ogleda u tome što smanjuje prirast borova, po sastavu za 30 posto, ali vrlo rijetko njihovo sušenje. Mala jaja borovog četnjaka moji čuvari šuma zadnji put su uklanjali prije 5-6 godina i bilo ih je nekoliko hiljada. To je bila zadnja akcija i od tada mu se smanjila brojnost na ovom području, ali sada se ponovo javlja ta gradacija'', rekao je sarajevskim novinama Mutabdžija.
Da je Fotrica zaista prepuštena dobrovoljnom angažmanu građana, potvrđuje i predsjednik Brdsko-biciklističkog kluba Đani Rahimić, koji ulaže trud kako bi ovo mjesto dobilo status parka prirode. Govori nam kako su na ovo područje stigli 2016. i od tada nikoga iz Uprave za šumarstvo nisu vidjeli na ovim terenima.
''Mi smo zaista pokušavali da animiramo vlast i nadležne, ali smo na kraju sami zasukali rukave i uradili koliko smo mogli. Ovo je globalni problem koji se javlja zbog blage klime, gdje jednostavno gusjenice uspiju da prezime i onda prave štetu. Jedini način za koji smo uspjeli da saznamo iz nekih izvora da je efikasan jeste da se te grane moraju otkinuti i zapaliti. Sada je za to potreban veliki broj ljudi i velika je površina ne samo na Fortici već i Rujištu i priobalnom području. Gdje god ima crnog bora, one su prisutne'', navodi Rahimić.
Iz kantonalnog šumarstva pravdaju se kako HNŽ nema zakon o šumama te tako ni ljudstva niti potrebna sredstva da se ovom problemu stane ukraj.
''Mi imamo pet-šest čuvara šuma u cijelom Mostaru i njihovi tereni su ogromni. Osim toga, oni imaju niz drugih poslova. Sa zakonom o šumama mi bismo angažirali poduzeće koje bi se bavilo gospodarenjem šumama i tako bismo podijelili poslove i zajedno radili na suzbijanju štete. U tom slučaju bili bismo jači i dio poslova određivali kroz privredna društva koja gospodare šumama, a dio je u nadležnosti Uprave za šumarstvo. Tako da nam taj segment fali i osjeti se na terenu'', kažu iz ministarstva o čijem dvorištu smo već pisali.
