Nema sigurnih rijeka u Središnjoj Bosni, uskoro će 'niknuti' još 38 mini hidroelektrana!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Robert Oroz, ekološki je aktivist iz Fojnice, široj javnosti uglavnom poznat po tome što je s grupom sugrađana tijelom branio rijeku Željeznicu u tom gradu. Oroz je i predsjednik ekološko – humanitarne udruge Gotuša i jedan od prvaka ekološke borbe protiv izgradnje mini hidroelektrana na bh. rijekama. 

U intervjuu za Bljesak.info, Oroz govori o stanju rijeka u Središnjoj Bosni, njihovoj ugrozi i to ne samo izgradnjom MHE i objašnjava zašto je u toj županiji stanje gore nego u ostalim dijelovima države.

Bljesak.info: Kako je protekla 2020. godina u kontekstu borbe protiv izgradnje MHE u Županiji Središnja Bosna? Jesu li neke nove rijeke u ovoj godini ugrožene?
OROZ: Stanje s rijekama u Županiji Središnja Bosna je daleko gore nego u ostalim dijelovima države. Trenutno je u ovoj županiji 35 MHE u funkciji, jedna u probnom radu, te još 6 u izgradnji. U tijeku  je javna rasprava o izmjenama i dopunama prostornog plana ŽSB/SBK u kome se navodi da uskoro očekuju priključak još 38 novih MHE, što bi bila potpuna katastrofa. Ovom prilikom, apeliram na Vladu da nastavi i ubrza započete aktivnosti na izmjeni pravilinika, podzakonskih i zakonskih akata koji će dovesti do potpune zabranje izgradnje MHE. Ovim bi se znatno osujetili planovi određenih struktura u Središnjoj Bosni.

Bljesak.info: Osim izgradnje MHE, na koji su još način ugrožene rijeke u Središnjoj Bosni?
OROZ: Ugrožene su kanalizacijama, privatnim i gradskim. Ispuštaju se u rijeke bez ikakvih pročišćivača što je velika opasnost po zdravlje ljudi, kao i odlaganjem smeća. Deponije su na sve strane. Susrećemo se  s divljom gradnjom i betoniranjem korita rijeka. Lokalni moćnici grade vikendice, terase, šadrvane, pa čak i kuće u riječnom pojasu bez ikakvih sankcija. Još jedne prijetnja našim rijekama je i nekontrolirana siječa šuma koja doprinosi tome da je količina vode u našim rijekama sve manja.

Bljesak.info: Kako općinska vlast i županijska tretiraju problem uništavanja rijeka i bore li građani za njih zapravo sami? 
OROZ: Općinske i županijske vlasti su uglavnom pasivne kod zaštite rijeka. Česte su pojave “suhih korita“ zbog nepoštivanja ekološko prihvatljivog protoka na vodozahvatima MHE, riblje staze su blokirane cijelo vrijeme. Pojedina korita su suha gotovo cijelo ljeto. Nema nikakvog monitoringa, a ako bi građani i prijavili takve pojave, nadležne inspekcije se uglavnom najave prije dolaska, tako da, osobno ne znam ni za jedan slučaj sankcioniranja zbog suhog korita.

Bljesak.info: Dojam je da vlast potiče uništavanje prirode i generalno ekološkog sustava?
OROZ: Moj dojam je da su vlasti, nakon što su kroz privatizaciju opljačkali svu društvenu imovinu, sada krenule na pljačku prirodnih resursa, kao što su šume, vode, rude itd.

Bljesak.info: Pionir ste ekološkog aktivizma u BiH. Što vas najviše motivira i je li borba za rijeke danas drugačije od one prije 5, 10 godina?
OROZ: Svaki put kad šetam pored rijeke Željeznice, osjećam se sretno i ponosno, jer da nije bilo nas aktivista ona bi davno bila uništena. Tako se osjećam i u blizini drugih sačuvanih rijeka i to mi je dodatna motivacija, jer cijeli moj život je vezan za rijeke. Danas je dosta  povoljnija klima nego prije 2, a kamoli prije 10-11 godina. Tada se veoma malo toga znalo o MHE. Neke od prvih MHE u BiH su napravljene baš u Fojnici, na rijekama Kozici, Jezernici i Borovnici. Gradnja je počela još davne 2004., tako da smo mi “iz prve ruke“ mogli vidjeti da to nisu “nekakve simpatične male vodenice“ kako su ih predstavljali, nego da su to “veliki monstrumi koji proždiru naše rijeke“. Sada je to dosta drugačije. Zahvaljujući ponajviše medijskim objavama zadnjih par godina, većina građana BiH je upoznata s problemom oko MHE. Znaju što su one, koliko su štetne i svjesni su da korist od njih imaju isključivo njihovi vlasnici.

Bljesak.info: Koje su rijeke sigurne u Središnjoj Bosni, a koje su ugrožene i na koji način?
OROZ: Nažalost, nema sigurnih rijeka u Središnjoj Bosni. Ostat će nam samo one koje uspijemo oteti od njih, jer one su davno podijeljene stranačkim miljenicima.

Bljesak.info: Koliko ste pratili situaciju s izgradnjom MHE u Jajcu? To je zadnji aktivni slučaj, a potpisivala se i peticija protiv izgradnje.
OROZ: Od samog početka sam upoznat sa situacijom i u stalnom sam kontaktu s aktivistima iz Jajca koji rade odličan posao. Javio se veliki broj ljudi i udruženja iz okruženja, tako da se izvršio pritisak na odgovorne u pravo vrijeme. Situacija je za sada povoljna, ali treba biti jako oprezan i nastaviti borbu istim intenzitetom.

Bljesak.info: Koliko je javnost u BiH informirana i svjesna ovog problema? Mislite li da bi se ekologija trebala proučavati već u osnovnim školama kako bismo već najmlađim članovima društva usadili svijest o tome da se okoliš treba čuvati i da je to naše zajedničko dobro?
OROZ: Naš pokret za zaštitu rijeka raste iz dana u dan. Ako mislimo ostvariti neki napredak, razvijati turizam, piti čistu vodu, živjeti u zdravijoj okolini, udisati čistiji zrak, jesti zdraviju hranu itd., nužne su velike promjene. Jedan od načina i jest kvalitetna edukacija mladih od najranije dobi, ali je za bilo kakav bitniji napredak u ovoj oblasti potrebna i institucionalna podrška. Dok god prekršitelji i zagađivači ne budu adekvatno kažnjeni za svoje postupke, napretka neće biti i imat ćemo sve zagađeniju životnu sredinu.

Dok god vlasnici MHE mogu nekažnjeno uzimati svu vodu iz rijeka, oni će to raditi. Smatram da  namjerno usporavaju usvajanje zakona i pravilnika u ovoj oblasti kako bi pojedini lobiji ostvarili što veći profit. Jedan od primjera je i uvođenje depozitnog sistema otkupa PVC ambalaže koji se pokazao jako efikasan u drugim državama. Ovim sistemom bi se reciklirala velika količina PVC otpada iz našeg okruženja, ali i osigurao dodatni izvor prihoda mnogim porodicama.