Neophodno je da BiH ubrza sve procese i trajno zaštiti Gornju Neretvu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Konkretni koraci ka suspenziji izgradnje hidroelektrane (HE) “Ulog”, raskidanju koncesijskih ugovora za planirani projekat HES “Gornja Neretva”, HE “Glavatičevo” i HE “Bjelimići”, kao ni adekvatnoj zaštiti kompletnog sliva gornje Neretve nisu poduzeti i neophodno je da BiH ubrza procese i trajno zaštiti gornji tok ove rijeke koji je kandidiran kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obvezama, država morala da osigura adekvatan režim zaštite.

Ovo je zaključak 43. sastanka Stalnog odbora za Bernsku konvenciju pri Vijeću Europe (u daljem tekstu: Stalni komitet), koji se održavao od 27.11. - 2.12.2023. godine u Strasbourga, a na kojem je razmatran status implementacije Preporuka br. 217 (2022) za BiH, koje je ovo tijelo usvojilo tijekom 2022. godine. Preporuke su usvojene nakon otvaranja žalbenog postupka protiv BiH zbog planiranja i realizacije hidroenergetskih projekata u slivu Gornje Neretve, i dostavljene su vlastima u BiH na realizaciju u prosincu 2022. godine.

Podsjećamo, žalbeni postupak pred Vijeće Europe je službeno otvoren nakon ekspertske misije u slivu gornje Neretve, u listopadu 2022. godine, nakon čega su formulirane i, od strane Stalnog odbora, prihvaćene smjernice za zaštitu i sprječavanje daljnje degradacije područja.

Nisu poduzeti konkretni koraci

Ispred konzorcija žalitelja, ažurirani izvještaj o implementaciji Preporuka br. 217 (2022), u Strasbourg prezentirao je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu, dok je izvještaj u ime nadležnih institucija prezentirala kontakt osoba za Bernsku konvenciju, koju je BiH imenovala zahvaljujući pokretanju žalbenog mehanizma.

Po okončanju zasjedanja, Stalni odbor je prihvatio ograničen stupanj demonstracije nadležnih entitetskih institucija da realizra navedene Preporuke, međutim, u konačnim odlukama Stalni odbor sa žaljenjem je konstatirao da nisu poduzeti konkretni koraci.

Na sesiji koja je bila posvećena BiH, Skomorac je iznio faktičko stanje i ukazao da, unatoč jasnom sadržaju preporuka, sporni projekti nisu suspendirani te da je, između ostalog, umjesto napretka u implementaciji preporuka, u međuvremenu, naprotiv došlo do napretka u realizaciji HE “Ulog” što je već rezultirao znatnim negativnim utjecajem nizvodno od projekta, o čemu smo već pisali. Pored toga, ukazano je i da je Emerald područje ostalo nezaštićeno te da se ozbiljan negativan utjecaj tek može očekivati, ukoliko se ne pristupi hitnoj realizaciji svih preporuka.

“Stalni odbor, kao i određeni izaslanici, jasno su iskazali neslaganje s manjkom kapaciteta i volje vlasti BiH da osigura realizaciju urgentnih preporuka, što je preduvjet da se područje Gornje Neretve privede zaštiti u režimu Emerald mreže. Ovo predstavlja međunarodnu obvezu čiji garant moraju da budu institucije BiH, međutim, Vijeće Europe ohrabruje sve razine vlasti u BiH da poduzmu odlučne korake ka trajnoj zaštiti ugroženog Emerald područja koje se proteže na teritoriji oba bh. entiteta. To je test za vladavinu ekološkog prava u BiH, ali i jedinstvena prilika koja zahtjeva trezvene korake svih strana ‘kod kuće’, na čemu će žalitelji da insistiraju”, istaknuo je Skomorac.

Stalni odbor je konačno, pored urgiranja na maksimalno ubrzanje svih procesa s ciljem zaštite ugroženog područja, posebno pozvao vlasti BiH da konzultira rezultate istraživanja koji su prikupljeni u okviru Tjedna znanosti na Neretvi, koju je Centar za životnu sredinu, odnosno žalitelji realizirali već po drugi put.

Više od 1300 vrsta 

“Tijekom dosadašnjih istraživanja na gornjem toku rijeke Neretve uključujući i Tjedna znanosti, otkriveno je preko 1300 vrsta. Među njima je osam novih vrsta za znanost i 24 nove vrste za BiH. Utvrđena je i izuzetna čistoća vode, koja se svrstava u I kategoriju kvaliteta. Ovi rezultati dokazuju visoku vrijednost ovog područja i ukazuju na potrebu da se stavi prioritet na njegovu adekvatno zaštitu”, navela je Jelena Ivanić, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Nina Kreševljaković, pravna savjetnica u Aarhus centru u BiH dodala je da su nažalost, vlasti u BiH naviknute na populizam i nepoduzimanje konkretnih koraka kada je zaštita životne sredine u pitanju:

“Uvjereni su da provođenje preporuka Stalnog odbora mogu bez posljedica izignorirati i nastaviti s planovima sustavnog uništenja područja Gornje Neretve. Međutim, uz snažni otpor aktivista ka ovakvom pasivnom ponašanju vlasti, sigurna sam da će preporuke biti ispoštovane”.

Postupak pred Vijećem Europe je iniciran od strane Centra za životnu sredinu i Aarhus centra u BiH, kao domaćih organizacija, uz suradnju s međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur Foundation, CEE Bankwatch Network i ClientEarth.