Novo otkriće: Metan nije tako loš za zemlju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najnovija otkrića znanstvenika pokazala su da plin metan možda ne zagrijava Zemlju onoliko koliko se do sada smatralo.

Metan, snažan plin apsorbira dugovalno i kratkovalno zračenje, s konkurentnim efektima na klimu, a emitira se kroz brojne ljudske aktivnosti, uključujući uzgoj stoke, prenosi Science News.

Solarna apsorpcija metana

Do sada se smatralo da on zagrijava Zemljinu atmosferu 28 puta snažnije od ugljen dioksida, ali da njegova apsorpcija sunčevog zračenja visoko u atmosferi mijenja obrasce oblaka.

Posljednje istraživanje znanstvenika, objavljeno u časopisu Nature Geoscience pokazalo je da solarna apsorpcija metana, umjesto da dodaje još više toplotne energije u atmosferu, kao što se ranije mislilo, pokreće kaskadu događaja koji smanjuju njegov ukupni učinak zagrijavanja za oko 30 posto.

"Ovo su zaista zanimljivi i važni rezultati", rekla je klimaktologinja Centra za međunarodno istraživanje klime u Oslu Rachael Byrom.

Ona nije sudjelovala u istraživanju, ali kaže da metan i dalje ostaje ključni plin na koji se znanost mora usmjeriti u smanjenju emisija.

Najveći izvori antropogenog metana su korištenje fosilnih goriva, stočarstvo, uzgoj riže, deponije i sagorijevanje biomase, a znanstvenici strahuju da bi zagrijavanje moglo izazvati otapanje permafrosta u arktičkim predjelima, što bi također moglo dovesti do povećane emisije metana, budući da mikrobi u zemlji konzumiraju mrtvi biljni materijal i oslobađaju plin.

Suprotan učinak

Plinovi staklene bašte poput metana ispoljavaju svoje najjače efekte apsorbirajući infracrveno "dugovalno" zračenje koje se emitira s površine planete. 

Znanstvenici uče da plinovi staklene bašte, uključujući metan, također apsorbiraju dio sunčevog kratkovalnog zračenja.

Međutim, nova studija otkriva da kratkovalna apsorpcija metana ima suprotan učinak, a ovaj nalaz zasniva se na detaljnoj analizi apsorpcije plina na različitim valnim dužinama.

Rezultat je "kontraintuitivan", kaže klimatski znanstvanik Robert Allen sa sveučilišta Riverside u Kaliforniji i dodaje da se to događa zbog načina na koji apsorpcija kratkih valova metana utječe na oblake u različitim slojevima atmosfere.

Kada metan apsorbira kratkovalno zračenje u srednjoj i gornjoj troposferi, iznad oko tri kilometra, on dodatno zagrijava zrak što dovodi do manjeg broja oblaka u tom gornjem sloju. A pošto metan apsorbira kratkovalnu radijaciju visoko gore, manje tog zračenja prodire dolje u donju troposferu, što zapravo hladi donju troposferu i dovodi do više oblaka u tom sloju.

Doprinos metana

Ovi deblji oblaci niske razine reflektiraju više sunčevog kratkovalnog zračenja nazad u Svemir - što znači da manje ovog sunčevog zračenja dospijeva do površine Zemlje gdje se pretvara u dugovalno zračenje.

S kratkovalnom apsorpcijom metana, "očekujete zagrijavanje klimatskog sustava. Ali ova prilagođavanja oblaka zapravo preplavljuju zagrijavanje zbog apsorpcije, što dovodi do efekta hlađenja", rekao je Allen.

Allen i njegove kolege izradili su studiju koristeći kompjuterski model Zemljine klime, a kada su zauzeli tradicionalni pristup uzimajući u obzir samo dugovalnu apsorpciju metana procijenili su da je plin izazvao zagrijavanje od 0,2 stupnja celzijusa od predindustrijskih vremena, od ukupnog zagrijavanja od 1,06 stupnjeva.

Ali, kada su uključili i kratkovalnu apsorpciju, doprinos metana zagrijavanju pao je na oko 0,16 stupnjeva C.

Osim što zagrijava planetu, smatra se da metan povećava i globalne padaline, zbog većeg isparavanja vode s višim temperaturama.