Čemu kontejneri za odvojeni otpad kad sve 'ide' skupa?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako se Grad Mostar već nekoliko godina trudi pričati o temi odvajanja otpada i reciklažnim dvorištima te izdvaja novce za nabavku namjenskih kontejnera, ova priča čini se još dugo neće imati čist kraj. 

Naime, u pojedinim naseljima u Mostaru već postoje kontejneri za odvojeni otpad, a iz tih namjenskih kontejnera, smeće se istresa u jedno te isto vozilo. Postavlja se pitanje čemu onda svo to odvajanje otpada i reciklažna dvorišta, kako to odvajanje otpada u Mostaru uopće ima smisla?

Što nam treba?

''Da bi napravili ta reciklažna dvorišta treba vam oprema, novac, projektna dokumentacija. Ne da samo razmišljamo u tome smjeru, već su već poduzete i neke aktivnosti. Nadam se da ćemo tijekom ove godine imati par mjesta za kabasti otpad, tako je već dat naputak poduzećima i oni već rade na tome'', rekao je gradonačelnik Mostara Kordić na jednoj od proljetnih sjednica Gradskog vijeća.

Načelnica Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara Amira Trbonja za Fenu je u travnju rekla da su prvi koraci u ovom smjeru već napravljeni prije pet godina kada se počelo s realizacijom pilot projekta selektivnog odlaganja otpada.

''Tada su na deset lokacija uređeni 'zeleni otoci', ali nakon nekog vremena odustalo se, jer građani nisu pravilno odvajali otpad, a komunalna poduzeća nisu imala tehničkih i kadrovskih mogućnosti da selektirani otpad plasiraju na tržišt'', kazala je Trbonja u razgovoru za Fenu.

Za formiranje reciklažnih dvorišta potrebno je osigurati prostor veličine od 360 do 2.000 četvornih metara, ovisno o namjeni, a upravo će jedan od najvećih izazova biti pronaći adekvatne lokacije, smatra Trbonja.

Stoga je planirano da se u početku organizira rad reciklažnih dvorišta u krugu komunalnih poduzeća.

Reciklažna dvorišta

Reciklažno dvorište morat će zadovoljavati neke minimalne uvjete, a to su: nepropusna podloga, zaštitna ograda, priključak vode i struje, odgovarajući spremnici za otpad i kabasti otpad, manje količine građevinskog otpada, metal, elektronski otpad, tekstil, opasni otpad iz domaćinstva, pristup vozilima za pražnjenje, kontejner za osoblje, nadzor radnika u vremenu prijema otpada.

''Iz ovih minimalnih uvjeta proizlazi da su potrebna značajna početna ulaganja, ali i tekući troškovi u toku rada, troškovi rada i režija, troškovi odvoza i plasmana, jer se sav otpad mora selektirati i pakirati za plasman'', kazala je tada Trbonja.

U ovogodišnjem proračunu predviđen je dio sredstava za ove aktivnosti, ali, po njezinim riječima, to neće biti dovoljno za realizaciju projekta na cijelom području grada.

Usluge koje će pružati reciklažna dvorišta neće se posebno naplaćivati, ali Trbonja navodi kako će se u budućnosti cijena komunalnih usluga u Mostaru morati korigirati, jer između ostalog to znači uređenje lokacija i nabavku kontejnera, adekvatnih kamiona i osoblja za pražnjenje kontejnera i konačan plasman na tržište sirovina za reciklažu.

Selektiranje otpada se u određenoj mjeri već obavlja na području Mostara u suradnji s 24 osnovne škole, a kontejneri za selektivno odvajanje otpada postavljeni su u nekim naseljima.

Možda je ovo taj najavljeni paket komunalnog ujedinjenja koje Mostar dobiva, a o kojem smo pisali ranije, i koji očigledno djeluje na principu podijeli pa ubaci u isti koš.