Siromašni plaćaju ceh za klimatske promjene

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ekstremno nevrijeme stvara sve više problema širom svijeta. Posebno su pogođene siromašne zemlje. To otkriva aktualni Indeks klimatskog rizika.

Obilne padaline i oluje u posljednje vrijeme su nanijele veliku štetu zemljama u istočnoj Africi, Aziji i Južnoj Americi. Žestoke oluje su 2019. prouzročile ogromne štete. „Na jednoj strani bio je to ciklon Idai na jugoistočnoj obali Afrike, koji je pogodio Mozambik, Zimbabve i Malavi, a na drugoj uragan na Karibima koji je pogodio Bahame", kaže David Eckstein, jedan od autora izvještaja „Indeks o klimatskom riziku" za 2021. godinu.

Preko tisuću ljudi je poginulo u tropskoj oluji u ožujku 2019. u Mozambiku, Zimbabveu i Malaviju. „Idai je prouzročio katastrofalnu štetu i humanitarnu krizu", to je zaključak aktualnog Indeksa o klimatskim rizicima, koji od 2006. objavljuje njemačka organizacija za zaštitu okoliša Germanwatch.

Temelj za izradu Indeksa je baza podataka reosiguravatelja Munich Re. Broj smrtnih slučajeva i materijalna šteta - ti podaci se stavljaju u korelaciju s brojem stanovnika i bruto društvenim proizvodom. Velike štete zbog oluja i obilnih kiša

Pored uragana na Bahamima i Japan je bio teško pogođen tajfunom Hagibis, u kojem je stradalo 290 ljudi. Iznimno dugotrajne i obilne kiše su u Indiji odnijele 2.200 života. Zbog obilnih padalina je stradalo nekoliko stotina ljudi u Afganistanu, Južnom Sudanu i Nigeru. Zbog jakih kiša i poplava u Boliviji su poginule 34 osobe, a 23.000 obitelji ostalo bez krova nad glavom. A u tamošnjim požarima uništeno je dva milijuna hektara šume i zelenih površina te zaštićenih područja.

"Oluja je bilo i ranije. No, prema mišljenju stručnjaka uočljivo je da se povećava intenzitet oluja. I to je ono što se može pripisati klimatskim promjenama", kaže David Eckstein. "Razgovarali smo s ljudima u Mozambiku, koji kažu da je na jugoistočnoj obali Afrike uvijek bilo ciklona, ali nikada tako snažnih kao Idai 2019."

Sve žešće oluje...

Naš sugovornik iz Germanwatcha kaže kako upada u oči da su u 2019. najžešće pogođene zemlje zadesile obilne kiše. Osam zemalja su kiše pogodile u proljeće, a dvije druge zemlje, Kanada i Njemačka su bile izložene i ekstremnim vrućinama.

Razlog za pojačane padaline je zagrijavanje zraka, mora i oceana zbog klimatskih promjena. Jer, topliji zrak može „upiti” više vlage i zbog toga pada više kiše.

Na temelju dostupnih podataka u izvještaju se pretpostavlja da će tropske oluje postajati snažnije sa svakom 1/10 stupnja porasta temperature.

Siromašni jače pogođeni

Prema Indeksu rizika od 2000. godine živote je izgubilo više od 475.000 ljudi u više od 11.000 vremenskih nepogoda. Osam od deset najpogođenijih zemalja od 2000. do 2019. su siromašne zemlje. „One su najsnažnije pogođene, jer su podložnije štetnim efektima opasnosti i imaju manje kapacitete za savladavanje posljedica", objašnjava Vera Künzel, jedna od autorica izvještaja.

Te zemlje imaju mnogo manje financijske resurse za obnovu nego ekonomski jake industrijske zemlje. „Zemlje poput Haitija, Filipina ili Pakistana su konstantno na meti nepogoda i nemaju vremena u potpunosti se oporaviti prije nego dođe novo nevrijeme", kaže naša sugovornica. „Njima je stoga potrebna pomoć kako bi izašle na kraj s gubicima i sanirale štetu". Siromašni nisu krivci

Ono što je zanimljivo je da siromašne zemlje u pravilu nisu doprinijele porastu CO2 u atmosferi i samim tim skoro uopće nisu ni odgovorne za globalno zagrijavanje i štetne posljedice. Autori naglašavaju da im je sada nužna financijska i tehnička podrška industrijskih zemalja, koje su prije svih krivci za povećanje CO2 u atmosferi.

Energetski koncerni do sada nisu izdvajali gotovo ništa za štetne posljedice. Vlade industrijskih zemalja su se u stvari obvezale da pogođenim zemljama od 2020. pomognu financijski svotom od 100 milijardi eura kako bi savladale krize.

Ali, „najnovije studije pokazuju da industrijske nacije neće doseći obećanih 100 milijardi godišnje, i da je samo mali dio tog novca do sada stavljen na raspolaganje za prilagođavanje klimi", kazao je David Eckstein.

Nada u više odgovornosti

Donedavni američki predsjednik Donald Trump je obustavio sva izdvajanja za međunarodni klimatski fond. Sada bi se stvari trebale promijeniti nakon promjene na vlasti. Novi predsjednik Joseph Biden je neposredno nakon stupanja na dužnost potpisao dekret o ponovnom pristupanju Pariškom sporazumu o klimi.

Koliko je pak financijska pomoć važna mnogim državama pokazala je i aktualna pandemija koronavirusa, naglašava Laura Schäfer iz Germanwatcha. Rizici od nepogoda i sektori kao što su zdravstvo i privreda su tijesno povezani. U budućnosti će biti "važno poboljšati otpornost ovih država na krizu, a posebno otpornost na klimatske promjene", prenosi DW.