Što je potrebno za povećanje brojnosti i očuvanje endemskih vrsta riba Livanjskog polja?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Livanjsko polje je jedno od rijetkih područja s iznimno velikim brojem endemskih vrsta riba. Nakon dvije sezone terenskog istraživanja brojnosti ovih vrsta riba Livanjskog polja, te pregledom literature i zakonskih odredbi vezanih za njihovo očuvanje projektni tim Udruge Dinarica i WWF Adria donio je niz mjera koje je potrebno provesti kako bi se povećala brojnost te očuvale ove vrste. Oštrulj, podbila, sitnoljuskavi klen, drlja i dinarska pijurica imaju iznimno važan kultorološki i prirodni značaj za područje Livanjskog polja. Osim što su važne jer se pojavljuju jedino na ovom području one su i indikator zdravog okoliša i suzbijanja klimatskih promjena.

Mjere identificirane u sklopu projekta koje provodi Udruga Dinarica/WWF Adria a financira Critical Ecosystem Partnership su sljedeće.

1. Sanacija jezera Mandek. Na terenskim izlascima u sklopu projekta Uspostavljanje temelja za očuvanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru na jezeru Mandek je pronađena većinom babuška. Kao predator i ekonomski neisplativa vrsta potrebno ju je ukloniti iz jezera. Ovakva mjera ima i zakonsko uporište jer je sanacijski ribolov propisan HBŽ i FBiH Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, a FBiH Zakon o vodama dodatno propisuje renaturalizaciju površinskih voda. Pilot projekt sanacije jezera Mandek mogao bi se replicirati na druge akumulacije gdje su se predatorske vrste također uvelike replicirale.

2. U umjetnom staništu (ex situ) ispitati način mriještenja i ponašanje vrsta. U svrhu zaštite od intervencija operatera na terenu potrebno je prvenstveno istražiti ponašanje vrsta u staništu i mriještenje – ispitati gdje nestanu u sušnim preiodima, pri kojoj temperaturi izlaze iz podzemlja/zemlje, te ispitati gdje odlažu ikru. To je moguće obaviti in situ i ex situ metodama. Ovakva ispitivanja do sada su urađena samo za oštrulja. Za ostale 4 vrste trebalo bi se uraditi istraživanje slično onome urađenom za oštrulja uz dodatno ispitivanje dali endemske vrste krša hiberniraju ili odlaze u podzemlje preko ponora. Istraživanja se mogu koristiti u svrhu zagovaranja prema hidroenergetskim kompanijama pri njihovim intervencijama na terenu.

3. Potrebno je ažurirati crvene liste na federalnom nivou kako bi zakon prepoznao njihov status, a i uzeti ih u obzir u budućim razvojnim projektima HBŽ i općina.

4. Dodijeliti pravo upravljanja ribljim fondom u rudarskim kopovima lignita u općini Livno i na rijeci Šujici u općini Tomislavgrad. Nepostojanje ribarske osnove na rijeci Šujici onemogućuje naplatu moguće štete ribljem fondu prilikom izgradnje hidroelektrane CHE Vrilo i puštanjem iste u pogon. Zbog nepostojanja ribarske osnove zakon ne poznaje što se nalazi u rijeci Šujici iako znamo da u njoj ima oštrulja i bijelog raka koji je autohton za Šujicu po kome je dobila naziv. Po modelu upravljanja ribljim fondom Srednjobosanske županije i ribarskih društava u navedenoj županiji mogla bi se uraditi ribarska osnova ova dva područja koja su važna za endemske vrste.

5. Potrebno je napraviti analizu brana i barijera u sklopu energetskog sustava i sustava vodosnabdjevanja te ukloniti nepotrebne ili adaptirati postojeće za prohodnost ribljih i ostalih vrsta.

U nastavku projekta koji provodi WWF Adria/Udruga Dinarica a financira Critical Ecosystem Partnership Fund projektni tim će terenskim istraživanjima pratiti migracijske putove čipiranih riba. Također će se raditi na finalizaciji Plana mjera za ribe Livanjskog polja i nastaviti će se zagovaranje predloženih mjera.