Teška mašinerija besramno uništava Neretvu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svi putnici na cesti za Mostar - Čapljina, lokacija Dretelj, u prilici su vidjeti tešku mašineriju u samom koritu Neretve kako neumorno, već tjednima, vade šljunak. Suprotno uvriježenom mišljenju, vađenje pijeska i šljunka iz korita rijeka izrazito je invazivan zahvat koji ima dalekosežne posljedice po samu rijeku, živi svijet koji o njoj ovisi, a time i sve nas, stoji u priopćenju WWF Adria.

Pročitajte još

Strojevi nelegalno vade šljunak iz korita Neretve u Čapljini

Rijeka Neretva, navodi se u priopćenju, već trpi značajna opterećenja. Na samoj rijeci i njezinim pritokama već je sagrađeno 8 velikih hidroelektrana čije brane zaustavljaju normalni protok sedimenta (pijesak i šljunak), te već rezultira tzv. ukapanjem korita rijeke nizvodno, a utjecaji se prenose i na deltu Neretve koja svakim danom, zbog nedostatka sedimenta, sve više tone.

Sve ovo odražava se i na podzemne vode te može imati direktan negativan utjecaj na dostupnost vode za veliki broj stanovnika koji žive uz Neretvu. Osim toga, ne smijemo zaboraviti kako je rijeka pod velikim pritiskom malih hidroelektrana koje se planiraju ili su već izgrađene na njezinim pritokama.

“Nema ništa bezazleno u vađenju pijeska i šljunka. Samim procesom uništava se riječno korito, ugrožava riblji fond, te dovode u opasnost prirodne funkcije rijeke poput obrane od poplava, ojačavanja morske obale i stvaranja staništa za različite biljne i životinjske vrste. Isto tako, ako se iskapanja vrše bez valjanih dozvola, sve radove potrebno je odmah zaustaviti, a odgovorne adekvatno sankcionirati. No, napominjemo kako sve radove u koritu rijeka, uključujući iskapanje šljunka i pijeska, treba regulirati, svesti na minimum te njima pristupati samo u slučajevima kada postoji opravdana sumnja u sigurnost ljudi i njihove imovine. U idealnim uvjetima, korita rijeka ne bi bila predmet eksploatacije, a svim takvim radovima prethodila bi izrada stručnih elaborata koji bi opisali utjecaje vađenja šljunka na okoliš i predložili mjere za smanjenje takvih negativnih utjecaja'', pojasnili su iz WWF Adrije.

Uz sve navedeno, iskapanje sedimenta u suprotnosti je s tri EU direktive - Direktivom o staništima, Direktivom o pticama i Okvirnom Direktivom o vodama. S obzirom da Bosna i Hercegovina nastoji postati članicom Europske unije, ključni dokumenti poput ovih ne bi se smjeli ignorirati.

“Prema dostupnim informacijama, za ove radove ne postoji pravovaljana vodna suglasnost, što znači da su oni u potpunosti nelegalni. Osim toga, oni su protivni i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu jer nitko nije obavijestio korisnike ribolovnog prava, niti dobio suglasnost za provođenje bilo kakvih aktivnosti. Zbog svega toga, kao i zbog nepovratne štete po Neretvu i sve koji o njoj ovise, smatramo kako nadležne institucije trebaju u potpunosti zaustaviti iskapanje sedimenta iz korita rijeka dok se ne pribave odgovarajuće, zakonom propisane dozvole”, poručili su iz WWF Adrije.

Šteta koju iskapanje sedimenta iz rijeka čini prirodi i ljudima nemjerljiva je, i može imati dalekosežne posljedice. Napredak države i cijelog društva nešto je što svi željno iščekujemo, ali on ne smije biti na uštrb najvrjednijih resursa koje Bosna i Hercegovina ima, očuvane prirode i divljih rijeka. Upravo ti resursi mogu biti osnova budućeg razvoja zemlje, posebno kada postoje održivije alternative ustaljenim praksama poput vađenja šljunka i pijeska iz riječnih korita. U ovom slučaju se radi i o nelegalnom postupanju, čime se direktno ugrožava vladavina prava u zemlji, navodi WWF Adria.