Tko to tamo traži da se sijeku stabla

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok se Mostarci i oni koje vole Mostar ''makar 'vaki'' u komentarima pod tekstovima o sječi stabala u još jednom mostarskoj rekonstrukciji zgražaju nad počinjenim i okrivljuju nadležne za sve, stvarnost je ipak malo drugačija.

Građani Mostara i oni koji ga u komentarima vole, vjerovali ili ne, kradu sadnice posađene na javnim površinama i traže uklanjanje stabala. Tako, kako nam je potvrđeno, u ovom trenutku u Odjelu za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Gradske uprave nalazi se 60 zahtjeva za sječu stabala s javnih površina.

''Odnos zahtjeva za sječu i sadnju je 95 prema pet posto. Puno je zahtjeva za sječu stabala i to većinom razlozi su neopravdani. Samo neki od navedenih razloga za sječu stabala su; 'Stablu opada lišće, prlja i začepljuje odvode na krovu', 'Stablo zaklanja pogled', 'Stablo stvara hlad, a mi ga ne želimo', 'Stablo nas guši i ispušta žutu prašinu – polen', 'Stablo je alergen', 'Prijeti da ubije dijete, moglo bi pasti' – dođete tamo stablo zdravo. Razlozi su nevjerojatni i jednostavno neopravdani'', kazao je za Bljesak.info Bojan Spasojević viši stručni suradnik za zelene površine pri Odjelu za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Gradske uprave.

Kaže da je jako puno i zahtjeva da se uklone stabla, da bi se mogao izgraditi parking.

Djelatnici gradske uprave, kaže ovaj stručnjak, uvijek će izaći u susret kada je u pitanju sadnja ili provjera stabala, a zahtjev se može podnijeti individualno, ispred stanara zgrade, premo mjesne zajednice ili direktno na protokol grada.

Nažalost, dok se s jedne strane plače zbog hlada i zraka, s druge se strane na protokol šalju zahtjevi za rušenje stabala. Tako nestaju zelene površine a i ono malo što se uradi, brzo nestane ne samo zbog nemara, nego i zbog onih koji se nazivaju građanima što kritiziraju apsolutno sve što se (ne)uradi i sami uništavaju ono malo zelenila što je ostalo.

Valja podsjetiti da je 2019. godine posađeno oko 1000 sadnica ukrasnog bilja na prometne razdjelnice duž mostarske Avenije. Tada se zasadila četinarska vrsta biljke juniperus, a to su niski grmovi koji kada narastu dovoljno tvore živu ogradu.

Oni nikada nisu izrasli, a kamo li napravili ogradu jer su građani, kako nam je rečeno, krali, odnosno hladnokrvno čupali sadnice koje su im se sviđale i nosili u svoja dvorišta. Jer ipak jeftinije je ukrasti nego kupiti sadnicu. Također, dio sadnica je zbog prelaženja ceste, gdje to nije predviđeno, zgažen, a samo jedan dio neuspjele sadnje može se pripisati nezalijevanju ugaženih sadnica.

Kradu se i rijetko gdje posađene ruže, sadnice cvijeća… a za te krađe, za uništavanje drveća, zelenila, nitko ne odgovara. Pa čak ni investitori koji su u svojim planovima novih zgrada predvidjeli zelene površine, cvijećnjake i drveća, a niknuo je samo beton, jer je očigledno potreba za betonizacijom veća nego potreba za kisikom. Ipak beton je teže ukrasti.

Dok investiotore mogu kazniti inspektori, one što ruše stabla i kradu sadnice nema tko kazniti, policija ne postupa po djelima ''komunalnog (ne)reda'', a to bi trebali raditi komunalni redari i inspektori.

U lipnju 2020. godine je najavljeno kako će Grad Mostar dobiti dva komunalna redara koji će odredbama odluke o komunalnom redu, obavještavati komunalnog inspektora o slučajevima nepoštivanja i neizvršavanja odredbi odluke o komunalnom redu.

Valja podsjetiti da je i Skupština Hercegovačko-neretvanske županije razmatrala 2016. godine Prijedlog zakona o komunalnim djelatnostima, koji je u proteklom razdoblju prošao široku javnu raspravu, a koji će, po riječima predsjedatelja Skupštine Šerifa Špage, regulirati mnoge stvari koje do sada nisu definirane u oblasti komunalnih djelatnosti.

Špago je  tada rekao kako se nada da će taj zakon nakon donošenja imati efekta prije svega u tome da bude čišća okolina, da komunalna poduzeća bolje rade te da se naplaćuju usluge koje ona obavljaju, što je, kako je kazao, jedan od gorućih problema tih poduzeća.

''Jedna od novina u tom zakonu jeste uvođenje komunalnih redara, koji će biti svakodnevno na terenu i donositi potrebne mjere, odnosno tražiti od nadležnih inspekcija da reagiraju u slučaju kršenja zakona o komunalnoj djelatnosti'', istaknuo je tada Špago.

Ni dan danas, nakon više od četiri godine komunalnih redara nema, sve je manje cvijeća i drveća, ali je zato više smeća. A kada se skinu naočale kroz koje vidimo samo drugog krivca, izbistri se slika koja jasno prikaže našu stvarnost u kojoj smo jednako aljkavi i nemarni kao i oni koje krivimo za sve.