Summit o Amazoniji
U Brazilu osnovan savez protiv uništavanja šuma, ali bez jasnih ciljeva
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Južnoameričke zemlje u Amazoniji odlučile su u utorak osnovati "savez" protiv uništavanja šume, ali nisu postavile konkretne zadaće, na sastanku na vrhu u Belemu koji je brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva ipak nazvao "prekretnicom".
Osnivanje "Amazonskog saveza za borbu s deforestacijom" dogovoreno je u zajedničkoj izjavi koju su potpisali Brazil, Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venezuela.
Zadaća saveza je "promicati regionalnu suradnju u borbi s uništavanjem šuma kako Amazonija ne bi dosegla točku s koje nema povratka".
Ako bi se ta točka dosegla, Amazonija bi ispuštala više ugljika nego što bi ga upijala, što bi povećalo zagrijavanje planeta, piše Hina.
Bez cilja
No suprotno očekivanju organizacija za zaštitu okoliša, ova zajednička izjava objavljena nakon prvog dana dvodnevnog summita ne sadrži nikakav zajednički cilj kako bi se izašlo na kraj s uništavanjem šume, što je Brazil obećao učiniti do 2030.
Ovaj debeli dokument sa 113 točaka daje opširne smjernice suradnje osmerih zemalja članica Organizacije ugovora o suradnji u Amazoniji (ACTO) radi promicanja održivog razvoja na tom golemom prostoru koji je dom za oko 10 posto svjetske bioraznolikosti.
"Ovo je prvi korak, ali nema konkretne odluke, to je tek popis obećanja", komentirao je Marcio Astrini, čelnik Klimatskog opservatorija, brazilske nevladine organizacije.
"Dok se svakodnevno ruše temperaturni rekordi, nije moguće da čelnici zemalja u Amazoniji nisu kadri jasno navesti u izjavi da se deforestacija mora svesti na nulu", upozorio je.
Sastanak na vrhu je počeo istog dana kada je europska služba Copernicus potvrdila da je srpanj bio dosad najtopliji mjesec na Zemlji.
"Nikad dosad nije postojala tako žurna potreba za nastavkom i za proširenjem naše suradnje", rekao je brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva u govoru na otvorenju sastanka, poručivši da će ostvariti "novi amazonski san".
''Prekretnica''
Ranije tijekom dana je najavio da će summit biti "prekretnica" u borbi s klimatskim promjenama.
Sastanak na vrhu u Belemu je glavna proba za UN-ovu klimatsku konferenciju COP30 koja će se 2025. održati u tom lučkom gradu s 1,3 milijuna stanovnika, na sjeveru Brazila.
Na summit su pozvane i zemlje koje nisu članice ACTO-a, poput Francuske, koja u Južnoj Americi ima amazonski teritorij Gvajanu, a u srijedu će ju zastupati veleposlanica u Braziliji Brigitte Collet.
"Čim prije moramo prestati uništavati šume", napisao je u utorak na X-u (ranije poznatom kao Twitter) francuski predsjednik Emmanuel Macron pozivajući da se "zaštiti bioraznolikost u interesu zemalja bogatih šumom, njihovih stanovnika i cijelog svijeta".
Lula koji se u siječnju vratio na vlast, obvezao se da će se do 2030. obračunati s deforestacijom koja je naglo porasla za mandata njegova prethodnika Jaira Bolsonara, krajnjeg desničara.
Summit se nastavlja u srijedu sudjelovanjem zemalja nečlanica ACTO-a poput Francuske, ali i Njemačke i Norveške koje su glavni financijaši Fonda za Amazoniju.
Indonezija i Republika Kongo, gdje su veliki prostori pod tropskom šumom, također su pozvani.
Rijetko koja osoba na svijetu će reći da nije čula za Amazoniju, najpoznatiju svjetsku prašumu koja zauzima gotovo trećinu južnoameričkog kontinenta, a njene bogate šume i biljni i životinjski svijet prolaze kroz čak 9 južnoameričkih država. Riječ je o Brazilu, Kolumbiji, Peruu, Venecueli, Ekvadoru, Gvajani, Boliviji, Francuskoj Gvajani i državi Surinam. Ipak, najveći dio Amazonije nalazi se u Brazilu i to njen šumski dio, zbog čega je jako važna Brazilcima koji je smatraju svojim nacionalnim blagom. Nažalost, prašuma Amazonija donosi i veliku financijsku korist državi pa brazilska vlada pretjerano sječe ovu predivnu i bogatu prašumu kako bi iz toga izvukla brojne financijske benefite. Amazonija je svoje ime dobila po rijeci koja joj je donijela život. To je rijeka Amazona oko koje se razvio bogati biljni i šumski pokrov i koja je omogućila nastajanje jako velikog broja biljnih vrsta pa se Amazonija smatra jednom od najvažnijih bioraznolikih šuma u kojoj je svoje mjesto pod suncem našlo više od 15,000 različitih biljnih vrsta.
Amazonija je u svijetu poznata i po svojim stanovnicima, a riječ je o domorodačkim indijanskim plemenima od kojih mnoga nikada nisu imala kontakte s ostatkom civilizacije i koja su vrlo osjetljiva na sve promjene vezane uz prašumu, uključujući i njenu sječu.
Kako je Amazonija dobila ime?
Amazoniji je ime dao španjolski istraživač i konkvistador Francisco de Orellana koji je bio prvi istraživač koji je proučavao ovu prašumu do koje ga je dovela rijeka Amazona. Francisco je istraživao ovo južnoameričko područje i tijekom svog putovanja došao je do prašume u kojoj je susreo skupine žena koje je nazivao ratnicama Amazonkama i po njima je nazvao prašumu u kojoj ih je susreo i gdje se s njima sukobio. Prašuma je i inače opasno mjesto, a u vrijeme Francisca de Orellana ova je prašuma bila još opasnija pa je tijekom istraživanja prašume Francisco izgubio jako veliki broj članova posade. Velik dio života odnijela je rijeka, a velik dio ljudi izgubio je borbu s raznim bolestima i životinjama.
I sam Francisco izgubio je svoj život na jednom svom putovanju kroz Amazoniju (posjetio ju je više puta), a ubio ga je jedan od domorodačkih Indijanaca pomoću otrovne strelice.
Zašto Amazoniju nazivaju „plućima svijeta“?
Amazoniju ljudi vrlo često nazivaju plućima svijeta, a razlog za to je njena proizvodnja kisika koja iznosi više od 20 posto ukupne proizvodnje kisika u svijetu. Tako veliku količinu kisika Amazonija stvara zbog svoje veličine i bogatog šumskog i biljnog pokrova. Amazonija se prostire na gotovo 6 milijuna kilometara četvornih, a život joj daje velika vodena površina koja uključuje rijeku Amazonu i više od deset tisuća njenih pritoka koji čine jednu od najvećih vodenih mreža na svijetu. Osim toga, Amazonija ima i veliki utjecaj na cjelokupnu svjetsku klimu zbog toga što kao i svaka prašuma na svijetu upija ugljik. U slučaju amazonske prašume riječ je o više od 100 milijardi tona ugljika godišnje, ali taj broj pada zbog pretjeranog krčenja prašume i požara koji su smanjili njen volumen pa prašuma ne može upiti više toliko veliku količinu ugljika. Zbog toga su i požari veliki klimatski problem jer dižu ove skladištene plinove iz Amazonije u atmosferu čime se povećava količina ugljikovog dioksida u zraku. To znači da prašuma koja proizvodi najveću količinu kisika na svijetu tada ujedno proizvodi veliku količinu stakleničkih plinova – prilišno šokantna činjenica. Država Brazil, u kojoj se nalazi najveći dio amazonske prašume nalazi se vrlo visoko na ljestvici država s najvećim postotkom ispuštanja stakleničkih plinova, a kako bi se ova situacija popravila Brazil mora pošumiti nekoliko milijuna hektara tla, sve kako bi se staklenički plinovi zadržali u šumama i ne bi se ispuštali u atmosferu.
Koje su posljedice krčenja amazonske prašume?
Amazonska prašuma je stara 10 milijuna godina, a u njoj se nalazi nekoliko stotina milijardi stabala i dom je mnogih životinjskih vrsta kao što su ružičasti riječni dupini i plavi leptiri, a još dan danas biolozi koji posjećuju prašumu nailaze na neke nove biljne i životinjske vrste. Amazonija se počela naseljavati prije 13 tisuća godina, a prvi su je počeli naseljavati ljudi s područja srednje Amerike. Tada je u Amazoniji boravilo nekoliko milijuna plemena koji su živjeli u naseljima, obrađivali polja i voćnjake i živjeli u skladu s prirodom.
Europska kolonizacija
Europska kolonizacija Amerike koja je započela u 15. stoljeću dovela je do krčenja šume kako bi se stvorila poljoprivredna zemljišta i osiguralo drvo za ogrijev i drvo za izgradnju kuća. Do 20. stoljeća kišna šuma još uvijek bila uglavnom netaknuta, ali nažalost mnoga plemena iz prašume nisu preživjela doticaj s Europljanima koji su im donijeli bolesti kao što su ospice i gripa. Od domorodačkog plemena Karipuna preživjelo je samo osmero članova, što je strašna povijesna činjenica. U dvadesetom stoljeću Amazonija je došla pod povećalo brazilskog vojnog režima koji ju je proglasio sigurnosnim rizikom i proveo kolonizaciju prostora i reformu. Dolazak doseljenika i krčenje šume radi poljoprivrede i stočarstva dovelo je do velikog smanjenja prašume sve u svrhu zarade na stočarstvu i poljoprivredi.
Krčenje
Krčenje amazonske prašume utječe na sve nas, a s obzirom na to da se od 2000-te godine iskrčilo više od pola milijuna metara četvornih amazonske šume taj utjecaj tek treba izmjeriti. Kako bi predočili koliko je to veliki teritorij otkrit ćemo vam da je nestala prašuma veličine Francuske ili Španjolske. Ovaj se trend pojačao ulaskom države u recesiju, zbog čega Amazoniji prijeti i daljnje smanjivanje veličine.
Zbog porasta ljudske aktivnosti u Amazoniji te njenog krčenja, narušava se ravnoteža kišne šume a na nju posebno utječu šumski požari i globalno zatopljenje. Mnogi stručnjaci smatraju da će se vodeni ciklus koji se događa u Amazoniji (ciklus u kojem drveće izvlači vodu iz zemlje koja se zatim skupi u atmosferi i postaje kiša) prekinuti i da se više neće obnoviti zbog čega će doći do suše pa Amazonija potencijalno može prestati biti kišna šuma i postati savana. Još prije nekoliko desetljeća smanjila se količina oborina, a sušne sezone su sve dulje pa ne iznenađuje ovakav razvoj događaja.
Krčenje šume također ima veliki utjecaj na sve biljne i životinjske vrste koje se nalaze u prašumi i koje krčenjem gube svoj dom i koje moraju pronaći nova staništa, a velik dio njih biva ili uništen ili ubijen. Znanstvenici su izračunali da se trenutno u amazonskoj prašumi nalazi više od 10,000 ugroženih biljnih i životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje, a među njima su i neke endemske vrste koje se ne mogu naći nigdje drugdje nego u Amazoniji pa će zbog toga biti u potpunosti istrijebljene.
