U FBiH relativno dobro kvantitativno stanje i kvalitet podzemnih voda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema Planovima upravljanja vodama na područjima rijeke Save i Jadranskog mora u Federaciji BiH 2022-2027. može se zaključiti da je u Federaciji BiH relativno dobro kvantitativno stanje i kvalitet podzemnih voda, ali da postoji izražena potreba očuvanja podzemnih voda.

''Kada je u pitanju zaštita kvaliteta podzemnih voda, potrebno je smanjiti pritiske koji dolaze zbog lošeg korištenja prostora, neuređenih odlagališta otpada, ispuštanja otpadnih voda (urbanih i industrijskih) u podzemlje, te zagađenja od poljoprivrede. Također treba osigurati racionalno i održivo zahvatanje podzemnih voda kako bi se sačuvale raspoložive količine'', rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Potrebe vodoopskrbe stanovništva

Govoreći o tome da li se podzemne vode prekomjerno koriste, kažu da su značajni pritisci na kvantitativno stanje podzemnih voda vodozahvati za potrebe vodoopskrbe stanovništva i privrede, te poljoprivrede radi navodnjavanja.

Prema analizama u Planu upravljanja vodnim područjem rijeke Save u FBiH, 74 posto ukupne površine podzemnih vodnih tijela nije pod kvantitativnim pritiskom, dok preostalih 26 posto jeste. Kvantitativni pritisci su na vodna tijela u slivu Korane, Sarajevsko-zeničkog polja, zapadne Romanije, Tuzlansko-sprečkog polja, Vlašić-Plava voda i Posavine.

Na vodnom području Jadranskog mora loše kvantitativno stanje registrirano je na Hutovom blatu, a podzemne vodne cjeline na kojima je smanjena izdašnost za više od 10 posto kao posljedica izgradnje objekata hidroenergetskog projekta na slivu rijeke Trebišnjice su Zavrelje-Duboka ljuta, Ombla, Bistrina-Slano, Neretva lijeva obala, aluvij Čapljina, Hutovo blato i dr.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save za Fenu su istaknuli da rezultati provedenog monitoringa za podzemna vodna tijela: Gornji sliv Spreče i Gostelje, Tuzlansko-sprečko polje i Posavina, ukazuju da je kvalitet ovih podzemnih voda dobar, odnosno pritisak ''nije značajan''.

''Procjene pritisaka na kemijsko stanje podzemnih voda ukazuju na dominantnost pritisaka od korištenja zemljišta, odnosno od poljoprivrede. Izuzetak su grupe podzemnih vodnih tijela Sarajevsko-zeničkog polja, Tuzlansko-sprečkog polja, pa i podzemnog vodnog tijela Posavine, gdje je uticaj zagađenja od uzgoja stoke najizraženiji. Pritisci od naselja, ili dijelova aglomeracija bez uređene odvodnje otpadnih voda te od odlagališta otpada su znatno blaži'', ističu iz Agencije.

Najznačajniji resurs

Proračunate koncentracije pokazatelja kvaliteta podzemnih voda, po svim vodnim tijelima podzemnih voda, pokazuju da kvalitativno/kemijsko stanje podzemnih voda nije ugroženo. Potrebno je ukazati da su proračunate koncentracije amonijaka i nitrata za Tuzlansko-sprečko polje relativno visoke, 0,44 odnosno 29,2 mg/l, najviše zbog tereta zagađenja izazvanog uzgojem stoke i poljoprivredom.

Podzemne vode su najznačajniji resurs za vodosnabdijevanje stanovništva na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH sa visokim zahtjevima po pitanju njihovog kvaliteta. Javnim vodovodnim sistemima na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH je obuhvaćeno oko 70,2 posto stanovništva.

Svjesni činjenice o potrebama vode za stanovništvo i privredu, Agencija za vodno područje rijeke Save je 2019. godine finansirala izradu Studije dugoročnog snabdijevanja vodom stanovništva, privrede i industrije na vodnom području rijeke Save, u Federaciji BiH. Prema rezultatima ove Studije i podacima i analizama korištenim za pripremu drugog Plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH (2022.-2027.), proizašao je zaključak da se na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH, ni u jednom slučaju ne eksploatiše više vode nego to dozvoljavaju bilansne rezerve.

Na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH identificirana su 74 vodna tijela podzemnih voda, koja su raspoređena u 20 grupa.

Ipak prema svim istraživanjima na vodnom području rijeke Save u FBiH najveći problemi i utjecaji na podzemne resurse voda su velika količina gubitaka u vodovodnim sistemima i neobračunata količina vode. Prema Studiji dugoročnog snabdijevanja vodom stanovništva, gospodarstva i industrije na vodnom području rijeke Save u FBiH na ovom vodnom području ukupno se zahvata 5.578,3 l/s ili 175.917.268,8 m3/god, od čega se fakturira 1.953,31 l/s ili 61.599.584,16 m3/god, tako da je ukupno neoprihodovane vode 114.317.684,60 m3/god ili oko 65 posto.

Dobro kemijsko stanje

Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora u FBiH istaknuli su za Fenu da su podzemne vode na vodnom području Jadranskog mora po svim aspektima prema Okvirnoj direktivi o vodama EU u dobrom kemijskom stanju.

Vodno područje Jadranskog mora u FBiH obuhvaća dijelove slivova rijeka Neretve s Trebišnjicom, Cetine i Krke.

Karakterizacija podzemnih voda za područje slivova Krke, Cetine, Neretve s Trebišnjicom u FBiH je posebno složena jer se cijelo to vodno područje nalazi na krškom području s izraženom pukotinsko-kavernoznom poroznošću, gdje slivne površine ne ovise samo o topografiji, već i o geološkim, hidrogeološkim i hidrološkim uvjetima, od kojih se ovi posljednji mijenjaju tokom vremena.

Prema najnovijim podacima i analizama, rađenim za potrebe izrade Plana upravljanja vodama na Vodnom području Jadranskog mora u FBiH 2022-2027. na ovom vodnom području su definirana ukupno 44 vodna tijela podzemnih voda, od kojih je sedam neproduktivnih tj. ne sadrže veće količine vode i ne uzimaju se u daljnja razmatranja stanja voda.

''Podzemne vode su glavni resurs za snabdijevanje vodom za piće stanovništva, a pokrivenost javnim vodoopskrbnim sistemima na ovom vodnom području iznosi okvirno 77,8 posto uz prosječne gubitke vode u sistemu od 46,1 posto. Za 37 produktivnih vodnih tijela su analizirani dostupni podaci redovnog monitoringa i dodatnih istraživanja temeljem čega je utvrđena dobra ocjena hemijskog stanja za sva vodna tijela. Ocjena količinskog stanja je pokazala da je tek jedno vodno tijelo količinski u lošem stanju. Rađena je i analiza pritisaka na stanje vodnih tijela, temeljem koje je utvrđeno da kumulativni antropogeni pritisak na kvalitativno stanje ''nije značajan'', pritisci od zahvaćanja podzemnih voda ''nisu značajni'', a ''značajni utjecaji'' vezani su isključivo uz izgrađene zahvate na Trebišnjici'', navode iz Agencije.

Vodne cjeline na kojima je smanjena izdašnost za više od 10% kao posljedica izgradnje objekata hidroenergetskog projekta na slivu rijeke Trebišnjice su Zavrelje-Duboka ljuta, Ombla, Bistrina-Slano, Neretva lijeva obala, aluvij Čapljina, Hutovo blato i drugi.