Okolinska dozvola
Nova tužba zbog deponije Uborak
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Udruženje građana "Jer nas se tiče" uputilo je tužbu Kantonalnom sudu u Sarajevu radi poništenja rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) kojim se još jednom izdaje okolinska dozvola za deponiju Uborak.
Obznanili su to aktivisti Udruženja građana "Jer nas se tiče" na konferenciji za medije koju su održali u srijedu u Mostaru.
"Ponovno se oglušuju"
"Iako je krajem 2022. godine Kantonalni sud u Sarajevu, mjesecima nakon upućenih tužbi od strane Udruženja, u dva navrata presudio u korist Udruženja, i to u slučaju tužbe protiv Plana prilagođavanja deponije i tužbe protiv Okolinske dozvole, FMOIT je na čelu sa ministricom Editom Đapo 16. siječnja 2023. godine ekspresno izdao novu okolinsku za deponiju Uborak. Upravo se na ovakav način amnestira od odgovornosti Gradsko vijeće Grada Mostara koje je bez obzira na prethodnu tužbu kojom je poništena okolinska dozvola, dok ista nije riješena, poduzimalo radnje na proširenju deponije Uborak, a sve učinjeno do tog trenutka je 'opravdano' novom okolinskom dozvolom", prioćili su iz Udruženja.
Pročitajte još
Aktivist UG "Jer nas se tiče" Fuad Hujdur kazao je kako se građani ponovno nalaze u situaciji u kojoj ne mogu "izmjeriti razmjere besmisla".
"Iako je u svim našim pobjedama, Zakon bio na našoj strani, i sve presude smo strpljivo čekali mjesecima jer smo znali da će one potvrditi ono na šta godinama ukazujemo, nadležne institucije, u ovom slučaju Federalno ministarstvo okoliša i turzima ponovno se oglušuju na sve ono na šta upozoravamo niz godina i ponovno donose odluke na šetu građana i građanki Grada Mostara", naglasio je Hujdur.
Iz UG "Jer nas se tiče" navode kako je jasno da prilikom izdavanja nove okolinske nije pravilno primjenjen ni Zakon o upravljanju otpadom FBiH, a ni Zakon o zaštiti okoliša FBiH. Izdavanjem nove okolinske dozvole za deponiju koja godinama uništava zdravlje građanima naselja Vrapčići i ostalih okolnih naselja, ali i cijelokupnog grada Mostara, ugrožena su osnovna ljudska prava na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš propisana Zakonom o zaštiti okoliša FBiH.
Nema spomena
Također, ističu da Zakon o upravljanju otpadom definira da će se upravljanje otpadom obavljati na način da se poduzimaju sve nužne mjere koje osiguravaju tretman i odlaganje otpada bez ugrožavanja zdravlja ljudi i bez stvaranja štete ili uzrokovanja značajnog rizika po okoliš, a naračito po vode, zrak, tlo, životinje i biljke.
"Sadržaj nove okolinske dozvole se ne razlikuje u velikoj mjeri od prethodne okolinske koju je Kantonalni sud u Sarajevu poništio. Iako Federalno ministarstvo okoliša i turizma sada navodi da je postupilo po presudi Kantonalnog suda u Sarajevu, to se u suštini odnosi samo na jedan pasus koji se tiče formalnih nedostataka spisa. Na to se samo nižu i ostale nelogičnosti. Naime, katastarske čestice iz okolinske dozvole nisu ni u posjedu ni u vlasništvu Grada Mostara. Tako na katastarskoj čestici na kojoj se trenutno nalazi kasarna 'Miralem Jugo', po okolinskoj dozvoli spomenuto poduzeće može planirati odlaganje otpada. Trenutne plohe (kasete) 1, 2 i 3, kao i upravna zgrada i postojeći objekti JP RD Uborak-Buđevci se nalazi na posjedu koje pripada poduzeću Hepok d.o.o Mostar, a ne Gradu Mostaru. Navedeno zemljište je okarakterizirano kao poljoprivredno", pojasnili su iz UG "Jer nas se tiče".
Navode kako u novoj okolinskoj dozvoli nema spomena o uklanjanju svih problema koji su prethodno identificirani kao što su nepoštivanje standarda zaštite okoliša, nedovoljno selektiranje otpada prije odlaganja, neizvršavanje mjerenja emisija u okoliš, odlaganje raznih vrsta otpada i slično.
10.000 ljudi
Iz UG "Jer nas se tiče" ističu i to da prema zakonskoj regulativi zaštite okoliša EU minimalna udaljenost deponije od naselja je 500 metara, međutim Regionalna deponija u Mostaru nalazi se od prvih kuća u naselju Vrapčići na udaljenosti svega 80 m. U dvije mjesne zajednice, Vrapčići i Bijelo Polje, između kojih je smještena deponija naseljeno je oko 10.000 stanovnika.
"Ovo bi bili zaprepaštavajući podaci u svakoj uređenoj državi, te bi se umjesto otvaranja nove plohe na deponiji za dalje uništavanje zdravlja ovih ljudi, hitno reagiralo ka iznalaženju nove lokacije za regionalnu deponiju i sanaciji i zatvaranju starih prebukiranih ploha, ali Ministarstvo umjesto toga postupa potpuno suprotno pravima građana na zdrav okoliš i ekološki prihvatljiv okoliš", naglasio je aktivist UG "Jer nas se tiče" Edhem Čustović.
Poražavajuća je i činjenica da je okolinskom dozvolom FMOIT dozvolio čak i prihvat navodno "neopasnog" industrijskog otpada na deponiju koja je od prve kuće udaljena oko 80 m. Dodatno, pored industrijskog otpada, FMOIT je putem okolinske dozvole "provukao" i deponiranje opasnog otpada što predstavlja ekološku katastrofu imajući u vidu da se potok Sušica ulijeva u rijeku Neretvu.
Iz UG "Jer nas se tiče" su još jednom podsjetili i na zahtjeve koje ponavljaju već godinama, a to su: zatvaranje i saniranje deponije Uborak u što kraćem roku; iznalaženje nove lokacije za deponiju i upisivanje je u prostorni plan; i brisanje postojeće deponije iz prostornog plana Grada Mostara i županije.
Ekologija u BiH onako kako je navodi Open AI
Bosna i Hercegovina je složena zemlja s tri razine vlasti: državnom, entitetskom (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i lokalnom. Stoga, ekološki zakoni u Bosni i Hercegovini su regulirani na svim ovim razinama vlasti. U nastavku ću navesti neke od najvažnijih zakona koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode u Bosni i Hercegovini:
Zakon o zaštiti okoliša (federalni zakon)
Zakon o zaštiti prirode i prirodnih bogatstava (federalni zakon)
Zakon o vodama (federalni zakon)
Zakon o upravljanju otpadom (federalni zakon)
Zakon o zaštiti zraka (entitetski zakon)
Zakon o zaštiti tla (entitetski zakon)
Zakon o zaštiti životinja (entitetski zakon)
Ovi zakoni imaju za cilj zaštitu okoliša, prirode, voda, zraka, tla, životinja i slično, a propisuju mjere za sprečavanje onečišćenja, zaštitu prirodnih resursa i osiguravanje održivog razvoja. Međutim, provedba tih zakona u praksi često je nedovoljna, a kazne za one koji krše zakon nisu uvijek adekvatne. Stoga je potrebno više napora kako bi se osiguralo da se zakoni primjenjuju i poštuju kako bi se osigurala bolja zaštita okoliša i prirode u Bosni i Hercegovini.
BiH i ekologija
Ekološka situacija u Bosni i Hercegovini je prilično složena i izazovna. Ovaj područje ima bogatu prirodnu baštinu, ali se suočava s različitim problemima koji negativno utječu na okoliš. Neki od najvećih izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočava u pogledu zaštite okoliša su:
Onečišćenje zraka: gradovi kao što su Sarajevo, Tuzla, Zenica i dr. imaju velike probleme s onečišćenjem zraka, a to može utjecati na zdravlje ljudi i prirodni ekosustav.
Onečišćenje voda: mnoge rijeke u Bosni i Hercegovini su onečišćene zbog nedostatka kanalizacijskih sustava i nedovoljne obrade otpadnih voda.
Otpad: upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini još uvijek nije adekvatno riješeno, a mnogi gradovi imaju problema s velikim količinama otpada na deponijima koji nisu primjereno zbrinuti.
Zaštita prirodnih staništa: mnoga prirodna staništa u Bosni i Hercegovini su ugrožena zbog krčenja šuma, nekontroliranog turizma i neprimjerenog upravljanja prirodnim resursima.
Unatoč izazovima, postoje napori da se poboljša stanje okoliša u Bosni i Hercegovini. Organizacije civilnog društva, kao i nevladine organizacije, aktivno sudjeluju u promicanju zaštite okoliša i podržavaju donošenje novih zakona i propisa koji se odnose na zaštitu okoliša. Također, vlada Bosne i Hercegovine, zajedno s entitetskim vladama, aktivno radi na unaprjeđenju zakonske regulative i infrastrukture za zaštitu okoliša, kao i na provođenju kampanja podizanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa i prirode.
