Uspjeh aktivista: Zaštita Neretve uvrštena u Preporuke za BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odluka o otvaranju predmeta i usvajanju Preporuka za Bosnu i Hercegovinu koje se odnose na konkretne korake nadležnih u cilju neodložive zaštite životne sredine i biodiverziteta u gornjem toku rijeke Neretve, donesene su u petak na sastanku Stalne komisije za Konvenciju o očuvanju europskog divljeg biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih staništa (Bernska konvencija).

BiH je predložio neovisni stručnjak prof. dr Gregory Eggera, stručnjak za hidrobiologiju i vodene ekosustave iz Austrije. 

Država zakazala

Na agendi ovogodišnjeg sastanka ovog tijela bio je i nastavak žalbenog postupka koji su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, pokrenuli tijekom 2020. godine, kada su s organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth podnijeli žalbu protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja Bernske konvencije.

Između ostalog, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog utjecaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidiran kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država BiH morala osigurati adekvatan režim zaštite.

Konkretni sporni projekti su: HE "Ulog", HES "Gornja Neretva" (Faza I i Faza II) na teritoriji RS, kao i HE "Bjelimići", PHP "Bjelimići" i HE "Glavatičevo" na teritoriji FBiH, sve planirane na gornjem toku rijeke Neretve.

Otvaranje predmeta direktno je podržala Njemačka, Luksemburg i Austrija, kao i organizacije Riverwatch, CEE Bankwatch Network i ProNatura. Nitko od predstavnika delegata nije bio protiv otvaranja predmeta i usvajanja Preporuka za BiH.

Uvršteni u Preporuke za BiH

Nakon odlučivanja o otvaranju predmeta, sesija je zaključena usvajanjem amandmana na preporuke, koje je Njemačka predložila u cilju otklanjanja potencijalnih nejasnoća oko sadržaja obveza za odgovorne vlasti u BiH.

Ovi amandmani su također bili podržani od strane Stalne komisije i svih delegata te su uvršteni u službene Preporuke za BiH.

Usvojene Preporuke, između ostalog, u pogledu projekata na teritoriji RS, podrazumijevaju službeno usvajanje proglašenja područja "Gornji tok Neretve" emeraldnim područjem, usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom protoku baziranom na naučnim istraživanjima, zabranu tzv. vršnog režima rada postrojenja, preciziranje mjere ublažavanja utjecaja za ugrožena prirodna staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompenzacije negativnih utjecaja, osigurati mjere nadzora pogođenih vrsta i staništa. 

Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu izgradnje HE "Ulog" do trenutka potpune realizacije gore spomenutih preporuka, kao i obustava daljnjeg planiranja i realizacije obje faze projekta HES "Gornja Neretva", ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve, kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH te zabrana realizacije svih hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH i uspostava fokalne tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou.

"U ekspanziji hidroenergetskih projekata uočavamo da se nerijetko ne poštuju zakonski propisane procedure i ne promatra se šira slika utjecaja ovakvih projekata na prirodu. Ne možemo da ostanemo nijemi na sve pritiske na prirodu koji su posljednjih godina preplavili našu zemlju. Ovakvim planiranjem i pristupom nisu ostali netaknuti i najvrjedniji prirodni biseri naše zemlje poput NP Sutjeska, s planiranim hidroenergetskim objektima unutar parka (protiv čega smo se također borili), ali ni područja nominirana za Emerald mrežu ili nacionalnim strategijama planirana za zaštićena prirodna dobra. Nažalost interes kapitala i moći je brži i jači od zaštite prirode i ako uvidimo da naše institucije nisu u stanju kontrolirati sve ove procese nužno je da se angažiramo kao udruženja građana, uključimo sveopću i stručnu javnost i obranimo vrijedna prirodna dobra naše zemlje. Žalba upućena Bernskoj komisiji je jedan od legitimnih načina ove borbe u interesu građana BiH i očuvanja prirode naše zemlje", izjavila je Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica u Centru za životnu sredinu.

Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu i Emina Veljović, izvršna direktorica Arhus centra u Strasbourgu su osobno zastupali interese ispred žalitelja.

Bez predstavnika iz Federacije 

Sudjelovala je i suprotna strana, odnosno predstavnici odgovorne vlasti iz Republike Srpske, dok je sudjelovanje predstavnika Vijeća ministara BiH ili predstavnika FBiH izostalo.

"Suprotno inzistiranju predstavnika Republike Srpske, potrebno je istaknutii shvatiti da, između ostalog, HE 'Ulog' nije od vitalnog interesa za državu Bosnu i Hercegovinu jer BiH kao punopravna članica Vijeća Europe, ne može dopustiti ni priuštiti daljnje kršenje Bernske konvencije. Podržavamo svaku dobru namjeru nadležnih organa u pogledu zaštite gornjeg toka Neretve, no ističemo da proglašenje predmetnog područja zaštićenim prema propisima samo jednog od bh. entiteta nije dovoljno, budući da takva zaštita evidentno predviđa da sporni projekti ostanu na mjestu. Stoga, adekvatna zaštita gornje Neretve može se postići samo kroz dosljednu implementaciju Bernske konvencije i zaštitu kroz Emerald mrežu, na čemu će predstavnici žalitelja nastaviti da inzistriraju", kazao je Skomorac.

Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH istaknula je da je otvaranje slučaja uistinu važan presedan i veliki korak za našu državu u odnosu na efikasniju implementaciju Bernske konvencije.

Izvještaj obvezan u travnju 

"Nevladin sektor je dao više od maksimuma kako bi Gornja Neretva zaista bila i službeno smaragdno, odnosno emeraldno područje u skladu s konvencijom. Na suprotnoj strani imali smo zaglušujuću tišinu predstavnika države BiH i FBiH, a o čemu su se tijekom sastanka komiteta otvoreno čudili predstavnici drugih država. Naravno, predstavnici Republike Srpske su nastojali lobirati pozitivne strane HE "Ulog" i drugih projekata bez obzira na posljedice po Gornju Neretvu. Ali ostale države, članice Bernske konvencije, nakon naših prezentacija i aktivnog lobiranja su mogli uvidjeti da se uistinu radi o smaragdnoj rijeci koja se mora pod hitno zaštititi, te su nas jednoglasno podržali. Sada je na svim vladama BiH, i to FBiH, RS i same BiH da urade isto", navela je.

Napominjemo da je uslijed urgentnosti slučaja i kumulativnih žalbenih navoda Stalna komisija, u konkretnom slučaju, naložila hitnu provedbu ekspertske misije na terenu, koja je uspješno okončana krajem listopada ove godine na osnovu koje su donesene preporuke i odlučeno o otvaranju postupka.

Očekujemo od nadležnih donositelja odluka u Bosni i Hercegovini da će biti vođeni preporukama koje su usvojene pred Vijećem Europe i da će iste implementirati bez odlaganja, budući da je Stalna komisija pozvala predstavnike BiH da već na idućem sastanku ovog tijela, a koji je zakazan za travanj 2023. godine, odgovorne vlasti u BiH dostave svoj prvi Izvještaj o realizaciji Preporuka, priopćeno je iz Centra za životnu sredinu.