Čista energija
VIDEO | Vodi li nas vodik u bolju budućnost?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U najvećoj mađarskoj rafineriji, nedaleko do Budimpešte nedavno je u rad pušten najveći pogon za proizvodnju zelenog vodika u ovom dijelu Europe.
Postrojenje za proizvodnju zelenog vodika u Százhalombatti vrijedno je 22 milijuna eura, a s kapacitetom od 10 megavata najveće je u srednjoj i istočnoj Europi. U njemu će se proizvoditi 1600 tona zelenog vodika godišnje, čime se otvara novo poglavlje MOL Grupe u gospodarenju vodikom.
Nova tehnologija postupno će zamijeniti proizvodni proces koji se temelji na prirodnom plinu, a čija upotreba trenutno čini šestinu ukupnih emisija ugljikovog dioksida MOL Grupe.
Postrojenje će početi s proizvodnjom u drugoj polovici ove godine, a MOL će se zelenim vodikom koristiti prvenstveno u vlastitim pogonima za proizvodnju goriva.
Inače, jedinicu za elektrolizu od 10 megavata koju je proizveo Plug Power. Njihova oprema za elektrolizu koristi se električnom energijom iz obnovljivih izvora energije za razgradnju vode na vodik i kisik.
To znači da se ne stvaraju onečišćujući nusproizvodi, postrojenje proizvodi osam do devet tona čistog kisika po toni vodika, a štetni CO2 u ovom procesu ne postoji.
Hrvatska strategija do 2050. godine
Nakon ovog postrojenja u Mađarskoj revolucionarno postrojenje planira se i u Rijeci i Bratislavi.
Republika Hrvatska ima ambiciju do 2050. godine ostvariti udio vodika u ukupnoj potrošnji energije od 11 posto u odnosu na startnih nula posto.
Projekt Doline vodika Sjeverni Jadran i razvoj inovativnog projekta Looper za proizvodnju vodika termolizom glavne su značajke razvoja uporabe tehnologije zelenog vodika u Hrvatskoj koja, prema nacionalnoj strategiji za vodik do 2050. godine usvojenoj prije dvije godine.
Na nedavno održanom Mostarskom sajmu hrvatski premijer Andrej Plenković je u svom obraćanju prilikom otvaranja Sajma apostrofirao upravo vodik kao energent budućnosti.
Kako stojimo u BiH?
U Bosni i Hercegovini takvu strategiju posebno zagovara Vanjskotrgovinska komora, kao i neke visokoškolske i znanstvene isntitucije.
Prije nekoliko dana na regionalnoj panel diskusiji o temi "Izazovi i prilike za zelenu ekonomiju na zapadnom Balkanu", koji je u Sarajevu organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, rečeno je da "ukoliko Bosna i Hercegovina ne uđe u sistem trgovine karbonom, odnosno mehanizam koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini (CMAB), gubitci će biti jako veliki".
"Došli smo do rezultata da bi eventualni gubici za BiH, ukoliko uskoro ne uđemo u sistem trgovine karbonom iznosili između 300 i 800 milijuna KM", kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
Dodao je kako je VTK uradila veliko istraživanje među tvrtkama u BiH gdje je više od 50 posto od 76 anketiranih samo spremno na mehanizam koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini (CBAM).
U našem podcastu "Imam ideju" o temi vodika kao energenta budućnosti sveobuhvatno je govorio Ivica Jakić, predsjednik udruge H2-Hydrogen Cell Croatia.
"Radeći u jednoj švicarskoj tvrtki svjedočio sam da se prije deset godina prešlo na pogon na vodik, što je podržala švicarska vlada", kazao je između ostalog gospodin Jakić.
Razgovor s njim o ovoj interesantnoj temi za budućnost možete pogledati u priloženom video zapisu (od 20. minute):
