Proljeće u jesen
Kako temperature utječu na zelenilo Mostara
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Jesen je kalendarski stigla, no iznadprosječne temperature u proteklom periodu iako nama možda ugodne, na prirodu su loše djelovale.
Bojan Spasojević magistar poljoprivrede, dendrolog, viši stručni suradnik za zelene površine u Gradu Mostaru za Bljesak.info je pričao o štetnom utjecaju nepovoljnih klimatskih uvjeta na dendrofloru grada Mostara.
Šteta u gradskim zonama
''Dakle, svi smo svjedoci da je ova godina dosta ekstrema u pogledu abiotičkih faktora prvenstveno onih klimatskih koji imaju štetan utjecaj na biljke posebno u gradskim zoanama. Ova godina jedna je od lošijih u pogledu sume padalina i njenog rasporeda gotovo smo punih četiri-pet mjeseci proveli bez padalina (barem onih značajnijih). Utjecaj visokih temperatura i suše posebno se štetno odrazio na biljne kulture koje po svojoj prirodnoj klimatskoj adaptivnosti potiču iz 7, 6 ili 5 Klimatske zone otpornosti bilja'', kazao je Spasojević.
Pročitajte još
Šta ovo zapravo znači?
''Mostar se prema europskoj nomenklaturi zona otpornosti bilja nalazi u 8 klimatskoj zoni, južnije od Mostara počinje deveta klimatska zona dok sjeverno od Mostara već negdje u Salakovcu kreće 7 klimatska zona. Upravo ove zone diktiraju uspješnost prirodne adaptivnosti određenih biljaka datoj zoni. Te u budućnosti izbor kultura mora biti prilagođen klimatskim zonama otpornosti, odnosno birati one kulture koje pogoduju uzgoju u aridnim i semiaridnim područjima'', pojasnio je Spasojević.
Pojašnjava, da mnoge biljke koje su sađene u prošlosti na području Mostra ne pripadaju klimatskim zonama otpornosti na području Mostara, što direktno za posljedicu ima štetan utjecaj na njihov uspjeh uzgoja pa i na njihovo zdravstveno stanje.
Nesretno sađene breze
''Među ovim biljkama možemo izdvojiti nesretno sađene breze (koje su većinom propale), divlji kesten, sitnolisnu lipu, srebrenolisni javor, javor negundovac, pa donekle i platane koji opet opstaju na našem području ali ne bez posljedica. Mostar je uz to grad koji se uzima u svijetu kao primjer negativnog utjecaja Urbanih Toplinskih Otoka (UHI - Urban Heat Islands), koji svakako ima dodatan negativni utjecaj dodatnog zagrijavanja na biljke, što doprinosi u konačnici dodatnoj transpiraciji, a na kraju u kombinaciji sa sušom i defolijaciji (gubitku lišća) u periodu kada prirodno tome nije vrijeme'', pojasnio je Spasojević.
No, dodaje, ovo nije jedini štetni utjecaj.
Pročitajte još
''Visoke temperature biljke isti se ogledaju u smanjenoj fotosintezi, stvaranje ožegotina (upala kore) sa rak ranama na deblu mladih stabala tamnije kore, sušenju vršnih grana, prestanak rasta i smanjenje godišnjeg prirasta. Ovog ljeta u periodu srpnja i kolovoza imali smo masovnu defolijaciju na stablima platana 50%, kestena, pa i na lipama u omjeru cca. 30%. Biljke pod utjecajem ovih negativnih klimatskih (abiotičkih) faktora znatno su podložnije utjecaju biotičkih faktora, tako su ove godine širom grada propala brojna stabla srebrenolisnog javora i lovor višnje'', kazao je ovaj stručnjak.
Lovor višnje su pored suše i pojave oštećenja listova od sunca, kaže, dodatno stradale pod napadom oboljenja bakterijska palež Pseudomonas syringae.
''Napominjemo da su biljke iz roda Prunus, gdje ubrajamo i japansku trešnju, crvenolisnu šljivu, lovor višnju prilično stradale i pod napadima žilogriza - Capnodis tenebrionis'', kazao je Spasojević
Iz knjige ''Dendroflora urbanog zelenila Grada Mostara i njena zaštita''
Za razliku od biotičkih faktora koji nastaju pod utjecajem živih organizama, abiotički faktori (poznati i kao neživi utjecaji) nastaju kao rezultat djelovanja nepovoljnih klimatskih i edafskih uvjeta.
Ovi utjecaji mogu prouzrokovati jednako štetna oštećenja na urbanoj dendroflori kao i živi organizmi.
Postoji veći niz abiotičkih faktora od kojih su za urbano zelenilo grada Mostara od posebnog značaja, između ostalih i utjecaj temperaturnih ekstrema (visokih i niskih temperatura).
Temperatura ima veoma važnu ulogu u rastu i razvoju urbanog zelenila. Ona je ujedno omogućavajući ili limitirajući faktor za određene kulture. Svaka biljna vrsta ima svoje temperaturne optimume, pri kojima najbolje raste. Ako te temperature odudaraju od optimalnih zona i kreću se prema temperaturnim maksimumima ili minimuma, to ima za posljedicu usporen rast i razvoj biljke u cijelosti.
Od 300 posađenih preživjelo 9
U Mostaru su posebno izražene posljedice oštećenja uzrokovane visokim temperaturama, koje limitiraju uzgoj određenih kontinentalnih kultura. Takav primjer je sa stablima breze sađenim krajem 90-ih godina. Tada je zasađeno 300 komada na širem području Mostara, od kojih je preživjelo do danas svega 9 stabala.
Posljedice visokih temperatura ogledaju se u nizu štetnih utjecaja na biljke kao što su pojave upale kore odnosno ožegotine. Zatim kao posljedice nedostatka vode ispoljavaju se i drugi štetni utjecaji kao što su: zastoj u procesu fotosinteze, defolijacija, pojačana transpiracija, uvenuće, sušenje vršnih dijelova krošnje i druga oštećenja.
Ako je djelovanje visokih temperatura izraženo u kraćem vremenskom roku, onda govorimo o posljedicama žege, a ako se ova pojava ispoljava u dužem vremenskom periodu uz odsustvo padavina, tada se govori o posljedicama suše.
Posljedice žege javljaju se pri visokim temperaturama (većim od 54°C) i jakoj insolaciji. One uzrokuju sušenje lišća, upale kore, kao i tačke trajnog uvenuća, kada je ovaj proces za biljke ireverzibilan.
Upale kore
Upala kora posebno je izražena na mlađim stablima, tek posađenim sadnicama i više je izražena na kontinentalnim kulturama. Pri temperaturama preko 50°C, dolazi do propadanja protoplazme i izumiranja kambijalnog prstena, što se odražava u pojavi nekroze na upalnom području kore.
Ovo je posebno izraženo na biljkama tanje kore, onim stablima koja su bez zasjene i direktno su izložena sunčevu zračenju. Ova pojava je uočena i na brojnim stablima sitnolisne i srebrenolisne lipe i javora. U većini slučajeva stabla s upalom kore bivaju zaražena i sa nizom gljivičnih bolesti kao što je crni rak kore, lignikolnom gljivom dvolisnicom i slično.
Posljedice visokih temperatura vidljive su i na stablima platana i lipa koja dominiraju u drvoredima Mostara i to u vidu pojačane defolijacije u kolovozu i rujnu. Period manjka padavina, odnosno suše posebno je izražen u periodu srpnja kolovoza i rujna, pa je uzgoj urbanog zelenila bez sustavnog zalijevanja gotovo nemoguć. Pri tome temperature od preko 50°C nisu nikakva rijetkost, a njima posebno doprinosi trend smanjenja zelenih površina i povećanje površina pod betonom, asfaltom i slično.
