Zabrinjavajuće nizak vodostaj Hutova blata - na proljeće neizbježna slana voda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posjetitelje na pristaništu Karaotok u Parku prirode Hutovo blato dočekao je ovih dana neobičan prizor. Nasukane barke, vodostaj kao usred sušnog ljeta...

To je iznenađenje ako se ima na umu da je prošla jesen, poglavito listopad i studeni, bila kišovita.

Josip Vekić, voditelj Službe zaštite Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato, o temi vodostaja kaže:

''Možete vidjeti i da će rijeka Bregava skoro stati. Što je po srijedi, bez temeljitog istraživanja teško je reći. Možda ti 'Gornji horizonti', oduzimanje vode, podzemni vodonosci vjerojatno su prazni, treba se napuniti podzemlje, dugotrajna je zimska suša, siječanj je bio bez oborina, bura je, povuklo se i more, može se vidjeti na ušću Neretve da je velika oseka. Uslijed takvih vremenskih prilika Neretva je niska, nema dotoka vode.

Iz Hutova blata voda je doslovce otekla u Neretvu, a zatim u more. Izdašni izvori Hutova blata pomalo staju, e sad, možete zamisliti kakva će situacija biti tijekom ljeta''.

Na upit jesu li na stanje na Hutovu blatu mogli utjecati tzv. Gornji horizonti, odnosno koliko je taj sustav u funkciji, nastavlja:

''Vjerojatno da, vode Dabarskog i Fatničkog polja već se ulijevaju u Bilećko jezero. Tunel što ide iz Nevesinja u Berkoviće povući će vodu iz Nevesinjskog polja. To su problemi. Po kraškim poljima istočne Hercegovine nema vode, sve se kanalizira u Bilećko jezero. To je situacija koja ne obećava ništa dobro za dotoke vode u Hutovo blato.

Dotoci vode su slabi, Neretva se smanjila, more polako ulazi. Sad su ove zimske i proljetne oseke, kad krenu ljetne plime i popodnevni maestral podigne Neretvu, neizbježna je slana voda i u Hutovu blatu i u Neretvi. Sigurno je neizbježna. Nešto se mora po tom pitanju raditi. Hrvatska će, koliko vidim, sebi napraviti branu, čujem da su ti projekti već pri završetku, odnosno početku radova. Hoćemo li mi po tom pitanju u našoj državi išta raditi, tim pitanjima trebaju se pozabaviti nadležni''.

Ako tijek događaja bude takav, na Hutovu blatu mogli bi se, umjesto ptica močvarica, nastaniti galebovi, a u vodi srdele.

''Ne znam hoćemo li loviti srdelu, ali tijek stvari upućuje na to da vode neće biti, osim eventualno slane, što bi moglo dovesti do pojave slanih poplavnih livada. Moglo bi piti plamenaca, a ovo drugo stvarno ne znam. Neke druge ribe će kod nas doći, kao što i dolaze, vjerojatno i ptice, moglo bi se promijeniti sve. Ne znam što će nas snaći'', zabrinuto ističe za Večernji list Josip Vekić, voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovo Blato.