"Bosansko more"
Zagadili smo još jedno jezero: Riba prepuna teških metala, opasna za ljude
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iako u uzorcima vode jezera Modrac i rijeka koje se slijevaju u njega, Spreče i Turije, količina teških metala i specifičnih organskih polutanata ne prelazi granične vrijednosti, to ne isključuje mogućnost njihovog prisustva u sedimentu iz kojeg se pri određenim uvjetima mogu otpustiti i podići njihovu koncentraciju, stoji u posljednjoj analizi zagađenja vode načinjenoj u okviru Eko BiH projekta i kampanje "Voda za sve!".
Ista analiza je pokazala i da riba iz ovih voda u sebi sadrži visoku koncentraciju teških metala te da je ljudi ne bi trebali jesti, prenosi Federalna.
Iako namijenjeno potrebama industrije, jezero Modrac je devedesetih godina prošlog stoljeća postalo veliki turistički potencijal i ribarski raj. Zvali su ga "bosansko more".
Danas je situacija sasvim drugačija, turisti se zadržavaju samo u obližnjim ugostiteljskim objektima, kupača uopće nema, a i ribara je sve manje. I to je sasvim razumljivo, jer je zagađenje vode vidljivo čak i golim okom.
Pomor ribe
"Analizom je utvrđeno bioakumuliranje olova i žive u visokim koncentracijama u ribi smuđ iz jezera Modrac, zbog čega ovu ribu nije preporučljivo koristiti za ljudsku ishranu. Ranija istraživanja su pokazala akumuliranje nikla i kadmija u babuški iz jezera, što ukazuje na postojanje teških metala u ihtio fauni jezera Modrac", ističe Amra Skramončin, koordinatorica u Centru za ekologiju i energiju Tuzla.
Također, u rijeci Spreči su utvrđene visoke vrijednosti kemijske potrošnje kisika kao i ortofosfata i ukupnog fosfora, što ukazuje na kontinuirano zagađenje. Zbog toga je i u samom jezeru visoka koncentracija ukupnog fosfora i dušika, što indicira da se ono nalazi u trofičnom stanju.
"To u nekom narednom period može da izazove eutrofikaciju, odnosno, nagli porast algi koje su već prisutne u jezeru. Tada već imamo problem zato što se u jezeru troše dodatne količine kisika, odnosno, ihtio fauna, te riba ostaje bez kisika i dolazi do njenog pomora", upozorava Abdel Đozić, profesor na Tehnološkom fakultetu UNTZ.
Onečišćenje
Problem je i nakupljanje mulja, koji je za više od 20% smanjio kapacitet jezera, za što uglavnom krive otpadne vode okolnih rudnika. Kantonalna vlada je zbog toga formirala koordinacijski tim koji radi na smanjenju zagađenja akumulacije jezera Modrac. Prvi korak je geodetsko-hidrografsko snimanje, što je posljednji put urađeno prije devet godina.
"Ministarstvo je u tijeku nabave tog projektnog zadatka za hidrografskogeodetsko snimanje priobalja i akumulacije i dna i nakon toga će se vršiti mjerenje podataka i tek nakon toga pristupit će se izradi projektnog zadatka nužnog na pokretanju aktivnosti na čišćenju same akumulacije Modrac", navodi Vahidin Smajlović, ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo TK-a (SDP).
Za to će trebati i velika novčana sredstva, ali to, ipak, neće biti kraj problema ako se ne poduzmu i preventivni koraci.
"Treba spriječiti onečišćenje koje dolazi prije svega rijekom Sprečom, a onda i Turijom. Potrebno je izraditi i prsten oko jezera Modrac da se smanji opterećenja jezera komunalnim otpadnim vodama iz naselja uz jezero", objašnjava Đozić.
Koliki je značaj jezera Modrac ukazuje i činjenica da Tuzla već 15-ak godina ima tvornicu vode koja koristi jezersku vodu. Slično postrojenje planiraju i u Lukavcu. Inače, jezero Modrac se prostire na 17 kvadratnih kilometara, najveća dubina mu je oko 20 metara i jedna je od najvećih akumulacija na području bivše Jugoslavije.
