Zavirite u davnu prošlost
Znate li što su tresetišta? Ima ih i u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Jeste li znali da u Bosni i Hercegovini postoje mikro staništa koja su identična onima iz Sjeverne Europe i Azije odnosno Skandinavije i Sibira?
Iako zauzimaju gotovo neznatne površine kod nas, tresetišta (eng. Peatlands) su živući svjedoci i svojevrsna reliktna ostavština postglacijalnog doba. Danas globalno predstavljaju možda i najugroženije tipove ekosustava, navode iz Mreže za zaštitu prirode.
Ugroženi
Tresetištima zapravo nazivamo staništa koja su vrlo bliska močvarama, kod nas su najčešća u gorskom pojasu (oko 1.000 mnv), karakterizira ih stalno prisustvo vlage i vode odnosno slaba vodopropusnost podloge, oskudijevaju kisikom i nutrijentima pa ih odlikuje vrlo usporen proces razgradnje odumrle organske materije.
Zbog usporene razgradnje odumrlih biljaka na ovom tipu staništa se formiraju tresetni slojevi odnosno treset koji se nažalost najčešće eksploatira za potrebe ogrjeva.
Pored eksploatacije treseta ovi ekosustavi su često ugroženi i drugim antropogenim djelovanjima: meliorizacijom za potrebe poljoprivrede, narušavanjem hidrološkog režima tresetišta, sječom, ali i drugim izmjenama koje narušavaju izvorni karakter staništa.
Tresetištem se zapravo naziva svako stanište koje je prekriveno tresetom minimalne debljine 30 cm. Iako postoje različiti tipovi i forme tresetišta, jedne od najzanimljivijih, s biološkog aspekta, su tresetišta prekrivena mahovinama tresetarima (rod Sphagnum).
Regulacija suša i poplava
Mahovine tresetari imaju sposobnost apsorpcije nevjerojatne količine vode te su odličan alat u regulaciji suša i poplava. Pored toga ovi specifični ekosustava su dom velikom broju usko prilagođenih vrsta organizama koje možemo pronaći isključivo i samo tu.
Premda za "obične" posjetitelje tresetišta ne predstavljaju ništa više do običnih močvara ili bara, za biologe su to istinske riznice biodiverziteta i jedinstvena prilika da se upoznaju brojne vrste koje nemamo priliku susresti drugdje. Tresetište je ustvari svojevrsni "flashback" u prošlost, u period kada je klima na ovim prostorima bila dosta hladnija, a posljednje ledeno doba netom završilo.
Tresetišta danas pokrivaju veoma male fragmentirane površine u Bosni i Hercegovini pa je stoga vrlo važno da ih adekvatno zaštitimo i tako sačuvamo sve prirodne dragocjenosti koje ih karakteriziraju.
Neka od najpoznatijih i najvećih tresetišta kod nas su: Han Kram kod Han Pijeska, zatim Duga, Slana i Okrugla bara na teritoriji Zaštićenog pejzaža Bijambare, Đildino i druga manja tresetišta na planini Zvijezdi te manja tresetišta na planinama Vranici, Jahorini i dr.
Dokazano
Zbog niskog udjela hranjivih materija tresetišta često karakteriziraju i karnivorne biljke – mesožderke, koje su primorane da zbog nedostataka nutrijenata u tlu i vodi iste osiguravaju na druge načine, koristeći nešto drugačije životne strategije.
Tresetišta su danas vrlo interesantna za znanost jer dokazano aktivno djeluju na reduciranje negativnih efekata koje sa sobom nose klimatske promjene, najveći su absorber ugljika na planeti Zemlji, regulira hidrološka kretanja i sprječavaju oscilacije, čine klimu hladnijom i obično se kod nas nalaze na mrazištima (Bijambare, Han Kram, Zvijezda).
Pored svega navedenog vrlo su bitan faktor po biodiverzitet nekog područja, ali i globalno. Premda ih ne karakterizira pretjerano izražena brojnost vrsta flore i faune, na njima pronalazimo mahom vrste koje ne možemo pronaći na drugim mjestima.
