Zrak u Europi nikada nije bio toliko suh

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodni istraživački tim u saradnji s bečkim Sveučilištem za prirodne resurse i bioznanosti (BOKU) je proveo istraživanje o suhoći zraka na osnovu godova u stablima. Rezultati su pokazali da zrak u Europi nikada nije bio toliko suh.

To pogoršava suše, povećava opasnost od šumskih požara i predstavlja rizik za šume i poljoprivredu.

Atomi vode igraju važnu ulogu u stvaranju novih stanica stabala, pa se stoga sadržaj vode može analizirati kroz godove stabala. Za ovo istraživanje su korišteni uzorci različitih vrsta drveća iz različitih okolina i nadmorskih visina.

Pomoću ove metode, znanstvenici su mogli rekonstruirati promjene vlažnosti zraka u Europi u posljednjih 400 godina.

Istraživanja su dovela do zaključka da je suhoća zraka u 21. stoljeću, u odnosu na predindustrijsko razdoblje, izuzetno visoka, te da su današnje vrijednosti suhoće zraka uzrokovane emisijama stakleničkih plinova.

Suh zrak crpi više vode iz tla i biljaka, što smanjuje rast drveća i može dovesti do njihovog odumiranja. Isušena vegetacija i suha tla povećavaju opasnost od šumskih požara. Suhoća zraka također ima veliku važnost za poljoprivredu, jer što je ona veća, potrebno je više navodnjavanja.

U šumama je ugrožena opskrba stabala i vezivanje ugljika, što dovodi do nestabilne regulacije klime i budućim skladištenjem ugljika u tim ekosistemima.

Rezultati istraživanja pokazuju hitnost smanjenja emisija i važnost prilagođavanja klimatskim promjenama, obzirom na to da ove promjene ne bi bile moguće bez emisija stakleničkih plinova, odnosno utjecaja čovjeka, priopćeno je iz Ureda grada Beča u Sarajevu.