20. Međunarodni ekonomski forum korporativnog upravljanja - ESG je budućnost poslovanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Dubrovniku je u srijedu 6. prosinca 2023. počeo XX Međunarodni ekonomski forum - ''Korporativno upravljanje - ESG koncept održivog razvoja''.

Forum više od 20 godina organizira konzultantska kuća Revicon vjerujući da kompanije koje ostvaruju više standarde i bolju praksu korporativnog upravljanja imaju i bolje rezultate u svakom smislu.

''ESG je budućnost poslovanja, međutim da bismo bili spremni odgovoriti na izazove kako bi naše kompanije mogle da sudjeluje na tržištu EU, neophodno je da se započnu pripreme. Za početak, jedan od 'recepata' jeste da se educiramo u tom pravcu. Dakle, edukacija je jedan preduvjet da bismo stekli neophodne kompetencije i vještine kako bismo bili u prilici da odgovorimo na sve te izazove'', kazala je izvršna direktorica konzultantske kuće Revicon.

Ovaj forum predstavlja važnu platformu za razmjenu ideja najboljih praksi i iskustava u oblasti korporativnog upravljanja, a njegov cilj je odgovoriti na pitanje: Kako da se pripremimo za ESG koncept održivog upravljanja? 

Dvodnevni forum otvorio je Branko Crvenkovski, predsjednik XX Međunarodnog ekonomskog foruma Revicon i bivši predsjednik Makedonije.

''Imam zadovoljstvo da sam ovdje dugi niz godina. Zahvalan sam vam što zajedno vjerujemo da nam dobre prakse korporativnog upravljanja omogućavaju da budemo spremni za sve izazove, kako u današnjem, tako i budućem poslovanju koje ćemo usmjeriti ka većem održivom rastu'', kazao je Crvenkovski u uvodnom obraćanju.

Napomenuo je i da se Revicon svojim utjecajem u poslu kojeg radi pokazao pravim regionalnim brendom.

U čemu sve pomaže korporativno upravljanje?

Na samom početku, u uvodnom dijelu XX Međunarodnog ekonomskog foruma govorilo se o tome kako kreatori revidiranih standarda pomažu kompanijama - kako da se nose s rizicima u današnjem poslovanju.

Panel diskusija o temi ''Održivost i principi korporativnog upravljanja'' donijela je detaljnije mišljenje i analizu Daniela Blumea. Blume je šef Jedinice za korporativno upravljanje, Direkcija za financijske poslove i poduzetništvo, OECD.

Blume je u razgovoru s Jelenom Misitom, direktoricom Revicona rekao da dobro korporativno upravljanje pomaže u izgradnji okruženja povjerenja, transparentnosti i odgovornosti neophodnog za podsticanje dugoročnih ulaganja, financijske stabilnosti i poslovnog integriteta, čime se podržava snažniji rast i inkluzija društva.

''Također, pomaže kreatorima politika da procijene i poboljšaju pravne, regulatorne i institucionalne okvire za ovaj vid upravljanja, osiguravajući pravičan tretman dioničara i ključnih vlasničkih funkcija'', naglasio je.

Blume pojašnjava i da jedan od ciljeva G20/OECD Principa korporativnog upravljanja u Izvještaju OECD-a govori o potrebi za globalnim standardom kako bi se osigurala konzistentnost i uporedivost okvira, te istovremeno fleksibilnost i proporcionalnost za manje kompanije.

Tri strateška cilja kojima se Principi rukovode su:

''Prvi je promoviranje pristupa finansiranju, inovacijama i preduzetništvu, drugi je osiguranje okvira za zaštitu investirora, dok je treći podrška održivosti i otpornosti korporativnog sektora. Svaki od njih su međusobno povezani.''

Nakon uvodnog dijela Ekonomskog foruma u Dubrovniku, počeo je prvi dio programa.

Panel diskusija''Jačanje otpornosti gospodarstva'' bila je tema prvog dijela programa, dok se u drugom govorilo o ''Jačanju otpornosti javnog sektora.''

Moderatorica Jelena Misita u ovom dijelu programa razgovarala je s panelistima Jasminom Selimović, Vedadom Silajdžićem, Amrom Salihović i Veljkom Trivunom.

Velika uloga tajnika gospodarskog društva

O novoj ulozi tajnika gospodarskih društava posebno je tijekom ovog panela govorio profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu - Veljko Trivun.

Lista odgovornosti tajnika gospodarskih društava je jako duga, a njihova uloga je od velikog značaja.

''Funkcija tajnika društva u korporativnom pravu Federacije BiH donekle je zanemarena, ali je obavezna za sva dionička društva. Zakon o javnim poduzećima Federacije BiH uopće ne predviđa funkciju tajnika dioničkog društva, što ne isključuje da se ova funkcija ne može uvesti putem statuta. Strateški, ova funkcija ima značajan utjecaj na sve operacije upravljanja unutar gospodarskog društva, kao i izvan njega, a podrazumijeva vještine u brojnim disciplinama - korporativno pravo, krivično pravo, porezno pravo, radno pravo, financije, vrijednosni papiri, upravljanje, strategija i menadžment, revizija poslovanja, sudska i korporativna praksa itd...'', istaknuo je profesor Trivun.

On je rekao i da odgovornost tajnika gospodarskih društava podrazumijeva usmjeravanje predsjednika i članova uprave, nadzornog odbora i odbora za reviziju o njihovim odgovornostima prema pravilima i propisima kojima podliježu, usmjeravanje o tome kako se te odgovornosti trebaju izvršavati, podršku korporativnim odborima u osiguravanju da ista funkcioniraju učinkovito, efektivno i u skladu sa zakonima.

''U Federaciji BiH imenovanje tajnika društva je obvezno za sva dionička društva, dok u Republici Srpskoj nema te zakonske obveze, tj. njihovo imenovanje je fakultativno'', u svom izlaganju rekao je Veljko Trivun.

Raste ekonomija u BiH

Drugi dio programa prvog dana Reviconovog Ekonomskog foruma bio je posvećen temi ''Jačanje otpornosti javnog sektora'', a o tome su s moderatorom Milanom Dmitrovićem govorii Goran Miraščić i Aziz Šunje.

Goran Miraščić, iz Sarajevo School of Science and Technology osvrnuo se na povećanje stupnja konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog ambijenta. To predstavlja jednu od imperativnih mjera za održiv i ubrzan ekonomski rast.

''Kao i većina drugih zemalja, Bosna i Hercegovina se susreće s izazovnim vremenima. Bez obzira na globalne šokove, realni rast ekonomije u BiH je na kraju 2022. godine iznosio 3,9%, što je znatno iznad projekcija. Međutim, prosječna godišnja inflacija na nivou BiH iznosila je visokih 14% i uslijed niza poduzetih mjera od strane vodećih globalnih monetarnih autoriteta, došlo je do smanjenja inflatornih pritisaka'', izjavio je Miraščić.

Rekao je i da su trenutne visoke stope inflacije uzrokovane nizom događanja, kao što su rat u Ukrajini, energetska kriza, poremećaji u lancima snabdijevanja, te stimulativne mjere ''upumpavanja'' novca poduzete od strane država tijekom oporavka od pandemije.

''Mišljenja sam da će trenutna događanja u Gazi također negativno utjecati na ekonomske tokove. Ono što je zabrinjavajuće za BiH, ali i za cijelu EU, je stanje ekonomije SR Njemačke, koja za ovu godinu projicira pad realnog bruto domaćeg proizvoda od 0,3%. Što znači da je SR Njemačka 'po definiciji', već u recesiji'', naglasio se Miraščić, koji je u jednom dijelu govorio i o kamatnim stopama.

Nema potrebe za korekcijom kamatnih stopa

''Banke u BiH su zaključno sa 30.09. ostvarile dobit od 579 milijuna KM, i to u FBiH 432 milijuna KM, a u RS 147 milijua KM, zaključujemo da ne postoji nikakva potreba za značajnijom korekcijom kamatnih stopa. Povećanje kamatnih stopa bi imalo negativne reperkusije, što bi za rezultat imalo povećanje udjela neprihodonosnih kredita i smanjenje kreditne aktivnosti, što bi, naravno, dovelo do dodatnog usporavanja ekonomskog rasta.''

S obzirom na još uvijek visoku stopu inflacije, Miraščić ističe da je neophodno donositi mjere usmjerene na očuvanje životnog standarda građana, uz poseban fokus na ugroženim kategorijama.

''Nadalje, jačanje poljoprivredne proizvodnje, posebno u segmentu proizvodnje osnovnih prehrambenih proizvoda je od krucijalnog značaja. Energetska tranzicija s ciljem očuvanja životne sredine kroz popravljanje odnosa u korist 'čiste energije', jačanja investicijskog ciklusa, ali i ublažavanja negativnih efekata tzv. karbonske takse je prioritet na kojem treba užurbano raditi. Naravno, ubrzana digitalna transformacija je nešto što ide paralelno uz sve dosad navedeno, s tim da se taj proces mora još više ubrzati'', kazao je.

XX Međunarodni ekonomski forum korporativnog upravljanja u Dubrovniku nastavlja se u četvrtak 7. prosinca s novom panel diskusijom o temi '' Održivo financiranje u središtu financijskog sustava''.