50 godina Davosa u sjeni svjetskih kriza i kampanje za klimu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetski gospodarski forum u Davosu slavi ove godine 50. rođendan, a na dnevnom redu samita svjetske elite idući tjedan nezaobilazne teme bit će kampanja za spas planeta i svjetske krize, čija su "zaštitna lica" aktvistica Greta Thunberg i američki predsjednik Donald Trump.

Od 1971. političari, ekonomski stručnjaci i znanstvenici okupljeni u švicarskom zimovalištu razmatraju strategije za gospodarski i znanstveni razvoj, ali kao i svi međunarodni skupovi i Davos donosi konvergenciju ideja, a istodobno i opasnosti od podjela, piše u najavnom tekstu agencija France presse.

Dvije zvijezde

Najbolji primjer za to očekivani je dolazak dviju svjetskih zvijezda. Prva je 17-godišnja aktivistica za klimu Greta Thunberg, predvodnica pokreta mladih ljudi koji prozivaju političare i poslovni svijet da ne čine dovoljno u borbi za spas planeta od globalnog zatopljenja.

Gretin antipod je američki predsjednik Donald Trump koji ne priznaje klimatsku prijetnju i s kojim je Šveđanka veće razmjenjivala oštre poruke na Twitteru.

Trump se u Davos vraća nakon 2018., a svoj govor treba održati baš na dan kada će američki senatori otvoriti postupak njegova opoziva.

Ovogodišnji Davos odvija se nepunih mjesec dana od eskalacije iransko-američkih napetosti izazvanih američkom likvidacijom iranskog najvišeg vojnog zapovjednika, na što je Teheran uzvratio odmazdom, a kolateralna žrtva su 176 poginulih putnika koje je greškom srušio iranski projektil namijenjen američkim metama, prenosi Hina.

Bez Irana

Iranski šef diplomacije Mohamad Džavad Zarif otkazao je dolazak u Davos kamo dolazi Barham Saleh, predsjednik Iraka na čijem se tlu dogodio američko-iranski sraz.

Od prvog radnog dana u utorak do petka WEF će biti i platforma za razgovor o trgovinskim i tehnološkim ofenzivama Sjedinjenih Država. Forum počinje tjedan dana od potpisivanja prve faze američko-kineskog sporazuma kojim je proglašeno primirje u dvogodišnjem trgovinskom ratu između dviju gospodarskih sila.

U Davos treba doputovati i zamjenik kineskog premijera Han Zheng na čelu kineskog izaslanstva.

Među predstavnicima poslovnog svijeta je i Ren Zhengfei, vlasnik kineskog informatičkog diva Huaweija, kojega je SAD prognao iz svoje zemlje te poziva svoje saveznike da učine isto. Takav razvoj događaj sluti na izbijanje "tehnološkog hladnog rata".

Europu će predstavljati dvije najutjecajnije žene iz Njemačke, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i njemačka kancelarka Angela Merkel.

"Kad je riječ o klimatskim promjenama i brojnim sukobima u svijetu poput onoga u Iranu, SAD i europski čelnici nisu jedinstveni u pogledu toga kakva rješenja prihvatiti", kaže Jeremy Shapiro, direktor istraživanja u Europskom vijeću za međunarodne odnose (European Council on Foreign Relations, ECFR).

Klima i kineska izmišljotina

Za Europljane klimatsko pitanje je "egzistencijalni izazov", a za Trumpa ono je "kineska izmišljotina". Dvije strane razilaze se i glede Irana i nuklearnog sporazuma koji su potpisale s Teheranom 2015., a iz kojeg se Trump povukao 2018.

Shapiro ne vjeruje "da će se stvoriti čvrste osnove za donošenje zajedničkih rješenja za goruća svjetska pitanja".

Digitalni porez koji je Pariz uveo informatičkim divovima također je jabuka razdora u odnosima između neke europske zemlje i Washingtona.

U izvješću objavljenom prije početka godišnjeg zasjedanja, WEF ističe "narodno nezadovoljstvo zbog izostanaka gospodarske stabilnosti, zbog klimatskih promjena, ubrzana gubitka bioraznolikosti te neravnomjernog pristupa internetu i zdravstvenom sustavu".

"Svijet više ne može čekati da se raziđe magla geopolitičkih i gospodarskih neizvjesnosti (...) Opcija da se pričeka da sadašnje stanje prođe i da se 'sustav vrati u normalu' opasnost je da se upropaste ključne prilike za promjenu", piše u izvješću.

Bivši američki diplomat Carlos Pascual ne očekuje da će Donald Trump u Davosu ublažiti svoja stajališta prema trgovini ili politici okoliša.

"Njegov je prioritet poslati poruku Amerikancima, a ne međunarodnoj zajednici. Trump se u studenom natječe za reizbor i njegov je cilj poručiti američkim biračima da njegov prvi prioritet u međunarodnoj politici ostaje 'Amerika na prvom mjestu'", ocjenjuje Pascual, prenosi Hina.