CCI: Povećan broj zaposlenih, ali smo još uvijek među najgorima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon niza godina regresije i stagnacije broja zaposlenih na tržištu rada u Bosni i Hercegovini unazad skoro tri godine ovaj fenomen je konačno doživio zaokret. Postoji nekoliko izvora iz kojih se mogu crpiti podaci o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti i oni su zavodi za zapošljavanje, agencije i zavodi za statistiku i porezne uprave, navodi se u izvještaju Centra civilnih inicijativa (CCI).

Činjenica je da zavisno od izvora brojke variraju čak i do 50,000, a to je zbog različitih metodologija koje se koriste u definiranju statusa zaposlenosti i nezaposlenosti. Međutim činjenica je da kod svakog od izvora broj zaposlenih raste. Prema definiciji međunarodne organizacije rada (ILO) zaposlenosti odnosno nezaposlenosti najbliža je metodologija Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Agencije za statistiku BiH.

Indikativno je da je trend duži niz godina ujednačen bez značajnijih promjena, što ukazuje na zabrinjavajuću stagnaciju na tržištu rada, a s ekstremno visokom stopom nezaposlenosti i vrlo niskom stopom zaposlenosti.

Ipak, u posljednje tri godine, negativni trend je zaustavljen, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 4%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposelnih je više za oko 40.949, a nezaposlenih je manje za 61.159.

Treba napomenuti da je svaki podatak o stopama zaposlenosti ili nezaposlenosti nepouzdan, jer evidenciona nezaposlenost obuhvata veliki broj ljudi koji rade u neformalnoj ekonomiji (siva zona) ili imaju druge prihode bez zasnivanja radnog odnosa, a evidenciona zaposlenost obuhvata veliki broj osoba bez redovnih prihoda i punog radnog odnosa.

Podaci ankete o radnoj snazi za 2017. g. pokazuju da je ukupan broj radno sposobnog stanovinštva 2.407.000, aktivnu radnu snagu čini 1. 026.000, zaposlenih 816.000 ljudi, a nezaposlenih je 211.000. Neaktivnih je 1.381.000 osoba.

Udio aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu je zabrinjavajuće nizak, tek 43%, s trendom opadanja kroz dvije posljednje godine, što znači da više od pola radno sposobnog stanovništva uopće nije aktivno na službenom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne/boračke zaštite, ili u zoni sive ekonomije, ili u zoni socijalne isključenosti. Europski prosjek je oko 65%, što je za 22 % više u odnosu na BiH, koja je najlošije rangirana država Europe po ovom pokazatelju.

Jedna od glavnih intencija Reformske agende bila je umanjiti opterećenje na rad i poslovanje i smanjiti administrativne procedure oko pokretanja biznisa, dobivanja radnih dozvola kao i svakodnevnog poslovanja, navodi se iz CCI-a.

Pored stalnih obećanja predstavnika vlasti, ove ključne mjere su izostale, naprotiv, u periodu srpanj – listopad 2016. Vlada Federacije BiH je kroz podzakonske akte nametnula nova porezna opterećenja oporezivanjem toplog obroka i regresa. Najnovija referentna istraživanja pokazuju da je upravo rasterećenje rada najefektivnija mjera za pokretanje ekonomskog rasta neke zemlje.

"Što se tiče poslovnog ambijenta on je katastrofalno loš, pa tako po indeksima lakoće poslovanja Svjetske banke i globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma BiH se nalazi na 86. odnosno 103. poziciji što je najlošija pozicija jedne Europske zemlje. Ovi indeksi su sačinjeni od kriterija kao što su pokretanje biznisa, lakoća plaćanja poreza, izdavanje dozvola, priključak električne energije, broj administrativnih procedura i sl. i po svim kriterijima BiH je među najgorima na svijetu", priopćeno je iz CCI.

Da stvar bude još gora, politički mandat koji se bliži kraju je imao za cilj da popravi stanje poslovnog okruženja, ali je sve ostalo na praznim obećanjima. Danas imate situaciju da kada se osoba odluči da postane poduzetnik mora proći blago rečeno torturu i agoniju sa državom kako bi stekla uvjete da posluje legalno.

"Vlade u BiH tako direktno ugrožavaju nastajanje novih radnih mjesta, poduzetnički dug, podstiču sivu ekonomiju i uništavaju BiH gospodarstvo, s toga svaki pozitivni pomak na bh. tržištu rada je ravan čudu kada se uzme u obzir u kakvim uvjetima moraju poslovati gospodarstvenici", zaključeno je na kraju priopćenja.