Vlada odlučila
Aluminij Mostar će biti prodan do ožujka 2017. godine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Aluminij Mostar će biti prodan do ožujka 2017. godine. Objavila je Vlada FBiH u pismu namjere kojeg je dostavila Parlamentu Federacije, a kojeg je uputila Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
''Ponovo ćemo započeti proces privatizacije u Federaciji BiH kako bismo pomogli unapređenje ekonomskog upravljanja i konkurencije, te smanjili rizik za javne financije.
Izvršili smo klasifikaciju poduzeća u državnom vlasništvu i javnih poduzeća na ona koja su strateška, ona koja zahtijevaju manje ili značajnije mjere restrukturiranja, i poduzeća u kojima vlada posjeduje manjinske udjele (ove napore u Federaciji BiH podržava Grupa Svjetske banke).
Izvršit ćemo prodaju manjinskih udjela u poduzećima Bosnalijek i Sarajevo osiguranje do kraja rujna 2016. godine. Također smo u procesu provođenja operativnog i financijskog restrukturiranja poduzeća Fabrika duhana Sarajevo i Aluminij Mostar s ciljem okončanja njihove prodaje do kraja ožujka 2017. godine'', navela je Vlada FBiH u pismu namjere.
U pismu namjere je navedeno kako će se pristupiti i strukturalizaciji poduzeća HT Eronet i BH Telecom.
''U okviru ovog procesa, Vlada Federacije BiH će, u konsultacijama sa Grupom Svjetske banke i/ili EBRD-om, završiti financijsku i operativnu temeljitu procjenu vrijednosti (due diligence) za poduzeća BH Telecom i HT Mostar do kraja listopada 2016. godine (strukturalna odrednica), i razgovarati će o mogućnostima i modalitetima povećanja profitabilnosti ovih poduzeća kroz unapređenje korporativnog upravljanja ili prodajom dionica'', navedeno je u pismu namjere.
Do kraja prosinca 2016. godine (strukturalne odrednice), vlade dvaju entiteta će, uz pomoć Svjetske banke, usvojiti planove restrukturiranja željeznica u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a Vlada Federacije BiH tijekom 2017. godine usvojit će i plan restrukturiranja javnih poduzeća u sektoru električne energije i plina i rudnika uglja.
Planovi restrukturiranja će se zasnivati na povećanoj efikasnosti, uštedi troškova te tarifnim nivoima koji su dovoljni da osnovi puni povrat troškova i održiv rad na komercijalnoj osnovi.