Arbitraža: Slovenija traži naplatu neisporučene struje iz Ugljevika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U arbitražnom postupku, koji je pokrenut preko Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova Svjetske banke, uskoro će se odlučivati o tužbi Slovenije protiv BiH za neisporučenu struju, a odštetni zahtjev iznosi 758 milijuna eura, na koliko su procijenjena ulaganja slovenskog elektrogospodarstva u termocentralu Ugljevik, koja se nalazi na teritoriji entiteta Republika Srpska, pišu u utorak slovenski mediji, prenosi Hina.

Prema ugovoru koji su 1981. potpisale Slovenija i BiH, slovensko elektrogospodarstvo ima pravo na trećinu struje iz Ugljevika temeljem svojih ulaganja u taj energetski objekt koji je sagrađen 1985. godine. Isporuke trećine ukupne struje iz Ugljevika Sloveniji prekinute su 1991. godine, najprije zbog prekinutih dalekovoda u Slavoniji, a onda i rata u BiH i nikad nisu obnovljene.

Za mjesec-dva će se u Haagu početi odlučivati o tužbi Slovenije protiv BiH u arbitražnim postupkom koji bi mogao potrajati oko dvije godine, navode mediji.

Nakon prijašnjih neuspješnih pokušaja da se s BiH dogovori o isporukama struje ili povratu uloženih sredstava, Slovenija se obratila tužbom na Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova pri Svjetskoj banci u Washingtonu, koji je onda dogovorio arbitražu dviju strana.

Kako u utorak navodi ljubljanski list Dnevnik, riječ je o sporu čiji bi rasplet mogao imati goleme dimenzije jer svota koju Slovenija može ishoditi prelazi njen ukupan dug prema štedišama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj, a posljedice arbitražne odluke bi mogle biti i političke, u prvom redu u srpskom entitetu.

Ukoliko arbitraža riješi spor u korist Slovenije, to bi Bosni i Hercegovinu moglo stajati i više od milijarde eura, s obzirom na zatezne kamate i sudske troškove, a mogao bi imati i velike "političke posljedice" u BiH, odnosno u srpskom entitetu, navodi ljubljanski Dnevnik.

Odobrenje da se ide u tužbu protiv BiH, navodi list, donijela je još 2010. godine tadašnja vlada Boruta Pahora, nakon što su propali pokušaji mirenja.

Slovenija je u svom zahtjevu za arbitražu kao pravno uporište navela bilateralni sporazum s BiH o zaštiti investicija iz 2001. godine, te međunarodni sporazum o sukcesiji slijednica nekadašnje SFRJ koji su potpisale sve bivše jugoslavenske republike nakon osamostaljenja.

S druge strane, navodi Dnevnik, u Republici Srpskoj tvrde da dogovor Slovenije i BiH vezan za slovenska ulaganja u Ugljevik nije bio pravi ugovor dviju država nego tzv. samoupravni sporazum. Pokušaji Slovenije da postigne sudsko rješenje u BiH nisu uspjeli jer je sud u Bijeljini odbio zahtjev i proglasio se nenadležnim, a vrhovni je sud Republike Srpske lani odbio zahtjev Slovenije za reviziju te ocjene.

Kako navode slovenski mediji, arbitražnim postupkom, koji će se održavati u Den Haagu, predsjedava Christofer Greenwood, britanski pravnik koji je među ostalim bio član Europskog suda za međunarodno pravo i predavač na London School of Economics. Obje su države u sporu već imenovale i svoje agente koji će pratiti postupak i zastupati njihove interese, iako je Republika Srpska još prije nekoliko mjeseci osporavala nadležnost artbitražnog suda za rješenje spora.

Slovenska je strana za svog agenta pred arbitražom imenovala Jana Paulssona, počasnog predsjednika Centra za investicijske sporove, a suprotna strana Maju Stanivuković, predsjednicu beogradskog Udruženja za arbitražno pravo.

Kako prenose slovenski mediji, vlasti u Republici Srpskoj boje se teških financijskih posljedica mogućeg gubitka arbitraže sa Slovenijom, osobito s obzirom na to da je sličan arbitražni postupak pokrenulo češko elektrogospodarstvo (ČEZ), koje traži 60 milijuna eura za ulaganja u termocentralu Gacko, prenosi Hina.