Autoceste u koncesiju, povećanje putarine i još 133 akcije novog premijera

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Smanjenje doprinosa, jednostavnije poslovanje i efikasnije radno-pravno zakonodavstvo, obećao je budući premijer Federacije BiH Fadil Novalić jer gospodarstvenike ne zanima ništa drugo.

U intervjuu za tjednik Stav, Novalić je istaknuo kako je federacija u krizi koja je ''proizvedena dugotrajnim odsustvom strukturiranosti našeg djelovanja''.

''Koristeći nagli priliv novca nakon uvođenja PDV-a 2006. godine, naš je javni sektor bujao. To su bile do 2008. godine i godine rasta, a mi smo krenuli u neodgovornu javnu potrošnju. Od tog su vremena do 2011. godine samo plaće u javnom sektoru narasle za 10,5 posto. Danas mi je krivo i žao što sam saznao taj podatak, lakše bih živio da ga ne znam'', rekao je Novalić dodavši da se godinama krize, kada je realni sektor padao za dvadesetak procenata, to radilo tako.

Da smo na vrijeme...

''Da smo na vrijeme zauzdali potrošnju imali bismo suficit i radili kapitalne investicije, a priča o MMF-u nam ne bi ni trebala. No, pod aktualnim je uvjetima neukusno debatirati treba li nam MMF ili ne, bez njega bismo za mjesec dana naprosto prestali funkcionirati. MMF će nam trebati sve dok ne smanjimo javnu potrošnju za barem 300 milijuna. Tako bismo za neke dvije godine izašli iz deficita'', rekao je budući premijer.

Istaknuo je kako je jedna od jedna od 133 akcije koje ima u planu federalna Vlada i kreiranje pet razvojnih projekata.

''Da se barem podsjetimo da proračun ima i razvojnu funkciju. Ne mogu u ovom trenutku sa sigurnošću reći što će ti projekti biti jer ćemo raspisivati tender. Model će biti takav da će neka kompanija, sveučilište i Vlada zajedno financirati projekt koji bi imao neku tržišnu šansu. Primjer hipotetički vam mogu dati, neki su naši proizvođači u Bosni i Hercegovini uspješno osvojili tehnologiju proizvodnje peći za pelete. Gledajući izvozne liste našao sam podatak da izvozimo i po 35.000 tih peći, imamo pet proizvođača. Razgovarao sam i s njima. Njima bi, recimo, pomogla termotehnička laboratorija gdje se mogu pokazati efikasnost, iskoristivost, izmjeriti emisije CO2 itd. To je samo razgovor na razini ideje bio, ali, ako se prijave, to bi na kraju mogao biti jedan dobar projekt. Zašto da ne!? Takav bi termotehnički institut pri fakultetu u Tuzli ili Sarajevu, recimo, financirala Vlada jednom trećinom, trećina bi bila ulaganja iz gospodarstva, trećinu onda možda zahvatimo iz IPA fondova EU. Pri tome malo animiramo i naša sveučilišta da pokažu mišiće'', rekao je Novalić.

Iscrpljen Koridor

Istaknuo je kako bi se ''srce problema'' dalo opisati s tri grupe mjera.

''Jedno je ono što želimo raditi u gospodarstvu. To je smanjenje obveza na plaću, regulacija radnog zakonodavstva i poslovno okruženje. To je izravno ono što bismo radili da povučemo realni sektor naprijed. Desno, smanjenje javne potrošnje i stavljanje deficita pod kontrolu, a lijevo održivo socijalno stanje. Također, država treba raditi na komunikacijama, i to putnim komunikacijama'', rekao je Novalić ističući kako je to jedna od točaka unosa kapitala te da rasta nema bez unosa kapitala.

No, istaknuo je kako je postojeći model izgradnje na Koridoru 5C iscrpljen.

''On funkcionira na principu da Autoceste FBiH imaju portfolio prihoda 30 posto iz ubiranja naknade za prijevoz i 70 posto iz pristojbi. S tih 30 posto oni pokrivaju svoje unutarnje troškove. A iz tih 70 posto pristojbi ona vraća kredite koje je u odnosu 1:4 uzimala. Time je direkcija do 2019. godine potrošila svoj kapacitet. Bilans JP Autoceste FBiH jeste na pozitivnoj nuli, ali nažalost imaju problem sa cash flowom'', rekao je Novalić i dodao kako bi federaciji BiH najviše odgovaralo da Autoceste da pod koncesiju, ''ali to danas u svijetu nije lukrativan biznis i to nitko neće''.

''Pokušavamo kreirati širi paket ponude, da uz ceste ubacimo i putni pojas ako bi neka kompanija htjela benzinske crpke i tako dalje. Ako i to nije dovoljno, gledali bismo da možda upakujemo Terminale FBiH. Ako bi neko došao i gradio šest godina autoput, takav investitor mora korist naći negdje drugo, u nekom od tih derivata koji se pakiraju. Postoji i način da povećamo putarinu sa 125 na 250 KM. Najmanja putarina u EU jeste 700 maraka. Time bismo na aktualni broj vozila mogli izvući devedeset milijuna trajnog prihoda, a s tim novcem mi nastavljamo graditi autoput istim tempom. Ali, tu bi potreban bio konsenzus s RS-om, jer i oni onda moraju podići svoje pristojbe ili putarine. Ako to uradimo, možemo nastaviti sljedeće četiri godine s izgradnjom. Obveze nam padaju 2019. godine i mogli bismo nastaviti'', rekao je Novalić.

Država je slab gazda

Istaknuo je kako je država ''jednostavno slab gazda'' te da ne može odgovarati prema diversificiranim potrebama.

''Državu treba ostaviti tamo gdje ona kako-tako odgovara svojoj ulozi. To moramo riješiti putem trijaže'', rekao je.

Govoreći o privatizaciji rekao je kako se to pitanje može podijeliti na tri grupe. Jedno je energetika, drugo Telekom, a treće je ostatak državnih firmi.

''Mi smo ušli u tržišnu ekonomiju, a još uvijek imamo državni udio u vlasništvu mnogih kompanija, od Krivaje do Agrokomerca. Ove firme koje su ostale – neupitno je da se taj problem treba riješiti. Prvenstveno treba uraditi jedan presjek, pregled pod okriljem Agencije, i reći što treba ići u stečaj; što ima mogućnosti da se djelomično, kroz ciljani stečaj, reanimira; i što ima šansu preživjeti'', rekao je, između ostalog, budući premijer Federacije BiH.