Banke višak novca neće smjeti iznijeti iz BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zakon o osiguranju depozita banaka u BiH donosi niz novina, a jedna od najzanimljivijih je da banke više neće moći višak novca da šalju u svoje središnjice izvan države, objavile su Nezavisne novine.

U Bosni i Hercegovini većina banaka je privatizirana i vlasnici su uglavnom banke sa stranom adresom.

"U BiH je 97 posto bankarskog sektora privatizirano, a većina banaka u BiH 'viškove' prosljeđuje bankama majkama u Austriji, Italiji i drugim zemljama. Ovim zakonom to će im biti onemogućeno, jer će sve viškove morati deponirati u BiH u Fond za osiguranje depozita koji će biti formiran", rekao je Mirsad Isaković, zastupnik SBB-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Osim što je zastupnik, Isaković je i financijski stručnjak koji ističe da je ovo veoma važan zakon, jer će dodatno zaštititi gospodarstvenike, ali i građane štediše.

Zakon o osiguranju depozita u bankama u BiH jedan je od pet zakona u setu zakona o trošarinama koji će se u srijedu naći pred zastupnicima Zastupničkog doma. Zakonodavac, Vijeće ministara BiH, tvrdi da je ovaj zakon bitna mjera koja će u budućnosti ublažiti potrese u bankarskom sektoru.

Vjekoslav Bevanda, ministar financija i trezora BiH, ističe da je zakon usuglašen s entitetskim zakonima o bankama te da se njime predviđa mogućnost da se poslije svih potresa u bankarskom sektoru može pristupiti i rekonstrukciji. Ovaj zakon će omogućiti da gospodarstvenici, ali i štediše, u slučaju financijskih problema i "pada" banke, dobiju veliki dio svog novca natrag. Između ostalog, u ovom zakonu definirani su članovi koji određuju uvjete za korištenje Fonda u koji se svakodnevno deponiraju sredstva banaka.

U cilju očuvanja financijske stabilnosti novim zakonima o bankama predviđen je rezolucijski proces kojim se kroz restrukturiranje poslovanja banaka pomaže stvaranju samoodržive banke, a jedan od izvora, novim zakonom, bit će Fond za osiguranje depozita.

Odluku o upotrebi sredstava donosio bi Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita sastavljen od guvernera Centralne banke BiH i ministra financija i trezora BiH ili osoba koje oni ovlaste, a po jednog biraju entitetski ministri financija. Članovi Upravnog odbora mogu biti i predstavnici entitetskih agencija za bankarstvom, ali bez prava glasa.

Međutim, ovdje postoji prenos nadležnosti, jer se entitetskim agencijama onemogućava pravo glasa, što će, prema riječima Dušanke Majkić, zastupnice SNSD-a u Zastupničkom domu BiH, pokušati riješiti podnošenjem amandmana.

"Predložit ću amandmane na ovaj zakon kao član Komisije za financije i proračun Zastupničkog doma BiH i pokušati djelovati u tom smjeru, a što se tiče samog zakona, on se čini dobar i prihvatljiv", kazala je Majkić.

Zakon predviđa ograničenu visinu doprinosa Fonda za osiguranje depozita na 50 posto ciljanog iznosa Fonda. Upravni odbor Agencije, kao najviši organ upravljanja, donosi odluku o upotrebi fonda. U slučaju da Fond za osiguranje depozita pretrpi veće gubitke nego što bi pretrpio u procesima likvidacije ili stečaja, isti ostvaruje pravo na nadoknadu razlike iz sredstava izvanredne premije.

U Vijeću ministara tvrde da su navedena rješenja u skladu s direktivama EU. Ono što je važno istaći jeste da se ovim zakonom osniva Agencija za osiguranje depozita BiH. Agencija će imati sjedište u Banjaluci i filijale u Sarajevu i Banjaluci. Također, agencija može otvoriti dodatne filijale ako su fiskalno održive. Filijale nemaju pravni status, niti ovlaštenja neovisno od Agencije. Upravni odbor Agencije imenuje direktore svih organizacionih jedinica Agencije.

Osnovni zadaci Agencije bit će osiguranje prikladnih depozita fiskalnih i pravnih lica u bankama članicama u skladu sa zakonom, izdavanje certifikata o članstvu bankama, oduzimanje, putem suspenzije ili okončanja certifikata o članstvu, investiranje sredstava koja čine Fond za osiguranje depozita, isplata osiguranja u slučaju prestanka rada banke, učešće u restrukturiranju banke.

Agencija će imati pravo zatražiti reviziju radi ocjene točnosti izvještaja banke. U slučaju da banka članica blagovremeno ne dostavi izvještaje poslovanja Agenciji ili, pak, ne uplaćuje premije osiguranja po dospijeću, ne plaća naknadu za izdati certifikat, ne plaća članarinu ili, pak, odbije potpisati ugovor o osiguranju depozita, predviđene su kazne u iznosu od 40.000 do 200.000 KM.

Asim Fazlić (SDA), član Komisije za financije i proračun Zastupničkog doma BiH, ističe da je Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH veoma važan zakon, jer će omogućiti zaštitu bankarskog, ali i gospodarskog sektora u BiH.

"Žao mi je što se stručnjaci iz financijskog sektora nisu više uključili u polemiku o ovome zakonu, možda bi tijekom javnih rasprava imali nekih ideja koje bi omogućile bolju implementaciju", rekao je Fazlić.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, naglašava kako su stručnjaci Svjetske banke radili na Zakonu o osiguranju depozita u bankama BiH i da vjeruje da je zakon napravljen da zaštiti bankarski sektor, ali i korisnike.

"Nisam vidio zakon, moram priznati, ali vjerujem da se vodilo računa da se izbjegne situacija kao što je bila s Bankom Srpske i Bobar bankom", kazao je Pavlović.