Bankrot Grčke ne bi imao posebne negativne efekte po BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Fikret Hadžić izjavio je danas za Fenu da ne očekuje posebne negativne efekte eventualnog bankrota Grčke na Bosnu i Hercegovinu.

Pojasnio je da će BiH dijeliti sudbinu Europske unije, odnosno eura za koji je vezana konvertibilna marka (KM), ali da to neće imati naročit utjecaj na bh. financijski sustav.

Hadžić je naveo da efekt ovakvog razvoja situacije u Grčkoj na vrijednost eura trenutno ne može znati ni Europska centralna banka i da se radi o ozbiljnom problemu za njih, te da će opcija koju je izabrala Grčka izazvati nestabilnost čije je posljedice sada teško predvidjeti.

Istaknuo je da je izvjesno da će doći do pada vrijednosti dionica na burzama i jačanje drugih valuta u odnosu na euro, ali da postojanje te valute neće biti ugroženo.

I savjetnik za makroekonomski sistem u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran smatra da bi bankrot Grčke imao značajne posljedice na Europsku uniju, a primarno na samu eurozonu čiji je Grčka član, te da bi rezultirao padom vrijednosti eura što bi posljedično značilo jednako smanjenje i vrijednosti konvertibilne marke.

Dodao je da bi bilo izvjesno i slabljenje burzanskih indeksa, te destabiliziranje ukupne eurozone, no u kolikoj mjeri i trajanju u ovom trenutku je nemoguće predvidjeti jer, uostalom, još čak nije sigurno ni da će se oficijelni bankrot dogoditi ni da li je trenutno stanje "zatišje pred buru" ili "igra nervi" prije neke nove runde pregovora ili nekog drugačijeg kompromisa.

S obzirom  na to da su ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine i Grčke na niskoj razini i uglavnom se svode na vanjskotrgovinsku razmjenu također malog obima, Gavran vjeruje da nema bojazni od većih direktnih efekata na bh. ekonomiju.

Naglasio je da bi posredni efekti destabilizacije eurozone i EU mogli biti negativni, međutim, eventualno slabljenje eura bi značilo i "pojeftinjenje" bh. izvoza na tržišta izvan EU, što je pozitivno i značajna prilika za unapređenje izvoza, a da li bi taj pozitivni efekt prevladao negativne i kakav će razvoj situacije biti u narednom razdoblju ipak je još  nemoguće sagledati dok situacija nije konačna i nisu iscrpljenje sve opcije za rješenje.

Slovenski dužnosnici i analitičari: Slovenija nije ugrožena grčkim bankrotom

Posljedice grčkog bankrota za Sloveniju kao članicu eurozone ne bi bile pretjerano velike iako je ona sudjelovala u mehanizmima pomoći Grčkoj izravnim kreditima i jamstvima, prema ocjenama slovenskih dužnosnika i nekih financijskih analitičara.

Guverner slovenske središnje banke Boštjan Jazbec izjavio je kako je slovenski bankarski sistem stabilan i da domaće banke ne bi bile ugrožene čak ni u slučaju grčke nelikvidnosti.

Po njegovim bi se riječima bilo kakav gubitak vezan na grčko dugovanje rješavao u okviru eurozone, a primjer Grčke treba poslužiti kao lekcija da Slovenija mora odlučno nastaviti sa započetim aktivnostima reformi i prihvatiti politiku koja će poticati makroekonomsku i financijsku stabilnost.

Mediji u Sloveniji prenose ocjene analitičara da su eurozona, pa i njene periferne članice poput Slovenije, Italije, Španjolske i Portugala danas mnogo više spremne na izazove dužničke krize nego prije tri godine, te da se može dogoditi samo privremena teškoća s povećanjem kamata na dug slabijih članica eurozone.

Analitičar Marko Bombač kaže da bi najveći gubitnik u slučaju grčkog bankrota bila Grčka sama, ne samo zbog pada vrijednosti imovine njenih građana ako zemlja izađe iz eurozone, nego i zbog vjerojatnog zaustavljanja potrebnih reformi.

Europske države su izložene grčkom dugu sa oko dva do tri posto europskog BDP-a, dok je slovenska izloženost nešto veća, pa bi u slučaju da bankrotirana Grčka ništa ne vrati to značilo dodatno opterećenje od 750 eura po stanovniku, no zaboravlja se da je to manje
od onoga koliko se godišnje iz proračuna izdvaja za mirovine, o čemu bi trebalo voditi više računa, upozorava taj analitičar koji posljedice mogućeg financijskog sloma Grčke za slovenske financije ne vidi takvima da se ne bi mogle kontrolirati.

Slovenski statistički zavod u međuvremenu je objavio podatak da izloženost Slovenije nije onakva kakva se spominjala zadnjih dana, te da se podatak od preko 1,5 milijardi eura odnosi ne samo na dug i jamstva koju je država dala Grčkoj, nego na ukupna sredstva koja su izdvojena u okviru mehanizama eurozone za pomoć svim članicama kojima je u okviru stabilizacije eura do sada bila potrebna pomoć.

Nekadašnji ministar financija Franci Križanič u vrijeme čijeg mandata je Slovenija odobrila Grčkoj kredit od oko 250 milijuna eura reagirao je na olako izrečenu ocjenu ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da možda treba zaboraviti na kredit dan Grcima ako ta zemlja bankrotira.

"Kredit dan Grčkoj nije izgubljen. Takvi se krediti ne otpisuju nego se rok otplate prilagodi mogućnostima dužnika", kazao je Križanič.

Po njegovim bi riječima u slučaju da Grčka proglasi nesposobnost vraćanja kredita to značilo da se njene obveze "reorganiziraju", kako bi se naplatili kasnije i da se nada da će Grčka i Europska komisija ipak naći kompromisni izlaz iz sadašnje situacije.