Bernhard Altermatt za Bljesak: Referendum je pokazao ekonomsku odgovornost Švicaraca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pravo građanske inicijative dio je političkog procesa u Švicarskoj od stvaranja moderne federalne države i donošenja ustava 1848. godine. Cilj je modificiranje ustavnog poretka: revizijom, nadopunom ili poništavanjem postojećih članaka i uredbi saveznog ustava. Ispočetka, pravo na inicijativu bilo je ograničeno na zahtjev za cjelokupnom revizijom ustava. Kasnije su određeni kantoni uveli mogućnost djelomične promjene ustava, nakon čega je 1891. godine uslijedilo uvođenje istog na federalnoj razini.

Od tada je preko 200 građanskih inicijativa predano na glasovanje. Prije toga nužno je zadovoljiti jasno definirane uvjete: prikupiti preko 100.000 potpisa u razmaku od 18 mjeseci, ujediniti formu i materiju te ju uskladiti s normama međunarodnog prava. Imajući u vidu činjenicu da u Švicarskoj živi oko 8.2 milijuna stanovnika, relativno malen broj potpisa potreban za raspisivanje referenduma omogućio je skupini aktivista za tri godine prikupiti 116.000 potpisa i izboriti referendum o uvođenju bezuvjetnog temeljnog dohotka (BTD). Isti bi svakom građaninu, bez obzira na njegov status, omogućio od strane države primanje mjesečne naknade za pokrivanje osnovnih životnih potreba.

Radinost i ekonomska odgovornost

Ipak, 77 posto građana na nedjeljnom referendumu odlučilo je odbiti stati na grbaču države. Takvoj odluci zasigurno je doprinijela ekonomska pismenost Švicaraca, temelj blagostanja. Isto mišljenje dijeli i profesor Bernhard U. Altermatt, koji je u razgovoru za Bljesak.info rekao kako je rezultat referenduma pokazao ekonomsku odgovornost građana.

- S jedne strane, rezultat glasovanja pokazuje opći konsenzus švicarskog vrednovanja radinosti i ekonomske odgovornosti među građanima. Kao jedna od najkonkurentnijih i najintegriranijih svjetskih ekonomija, većina švicarskog uspjeha leži na liberalnom ekonomskom poretku koji nagrađuje privatnu inicijativu i odgovornost. S druge strane, švicarski demokratski sustav dozvoljava inovativne prijedloge koje testiraju, odnosno izazivaju postojeći sustav. U političkom smislu, inicijativa za uvođenje bezuvjetnog osnovnog dohotka odgovara izazovu veoma raznolikog ekonomskog poretka u kojem socijalna sigurnost zauzima sve veći dio javne potrošnje. U tom smislu, može se gledati kao pojednostavljenje socijalne pomoći: zamjena naknade za nezaposlenost i isplata socijalne pomoći osnovnim dohotkom. Odbijanje prijedloga jasno pokazuje sklonost građana prema individualnom zapošljavanju na bazi poticaja, radije nego prema općem džeparcu bezuvjetno plaćenom svima, rekao je profesor Altermatt.

Inicijatori kontroverznog zakona željeli su utjecati na izmjene u postojećem sustavu socijalne zaštite i zamijeniti sve ostale oblike socijalne pomoći. Prema zamisli inicijatora i sukladno životnom standardu u Švicarskoj, BTD bi iznosio 2500 švicarskih franaka mjesečno za odrasle osobe, odnosno 625 franaka za dijete. Švicarska je vlada procijenila kako bi ih uvođenje BTD-a stajalo 208 milijardi franaka godišnje. Većina troškova bi se pokrivala kapitalom postojećih socijalnih naknada, dok bi preostali dio od 25 milijardi franaka bio nadomiren povećanjem poreza ili uvođenjem dodatnih proračunskih rezova.

Izdašna socijalna pomoć

No, prema riječima našeg sugovornika, Švicarska već nudi nekoliko vrsta izdašne socijalne pomoći za svoje stanovnike.

- Radno sposobne nezaposlene osobe primaju naknadu za nezaposlene tijekom maksimalno 24 mjeseci (na temelju njihovog posljednjeg prihoda; do 80% od posljednje plaće, čiji je maksimum ograničen, pod uvjetom da su barem 12 od zadnja 24 mjeseca prije otkaza uplaćivali u osiguranje za nezaposlene). Tijekom ta 24 mjeseca moraju redovno dokazivati da se prijavljuju na poslove. Može ih se primorati na dodatnu edukaciju ili povremeni posao. Svako putovanje izvan kantona u kojem imaju prebivalište može imati posljedicu smanjenja beneficija. Nadalje, osobe starije životne dobi, uključujući udovice, imaju zajamčen minimalni prihod od 2500 franaka za pojedinca ili 3750 franaka za bračni par. Ovo vrijedi za muškarce s navršenih 65 i za žene s navršenih 67 godina. Za djecu i mladež (ispod radne dobi) postoji posebna potpora u obliku dječjeg doplatka, do skromne razine, čiju visinu određuju kantoni zasebno. U suprotnom se djeca financiraju pomoću sredstava koje primaju njihovi roditelji, objašnjava Altermatt za Bljesak.info.

Ovaj sveučilišni istraživač napominje kako država osigurava i posebnu pomoć invalidima i hendikepiranima te minimalnu pomoć za izbjeglice.

- Ako je netko izvan prethodno spomenutih kategorija, onda se može podnijeti zahtjev za socijalnu pomoć, koja osobe/podnositelje zahtjeva stavlja u polu-ovisno stanje: dobivaju doplatak i dodjeljuju im se jeftiniji stanovi koje plaća socijalna služba. Socijalna služba im postavlja i nadgleda proračun. Naravno, ne treba zaboraviti ni potpore nevladinih i drugih karitativnih organizacija, dodaje naš sugovornik.

Inicijative rijetko prolaze

Iako Švicarci razmjerno često koriste institut referenduma za odlučivanja o pojedinim pitanjima, profesor Altermatt tvrdi kako isti ne polučuju pozitivne rezultate za one koji ih pokreću. Naime, građanske inicijative rijetko prođu jer trebaju ujediniti tzv. dvostruku većinu, većinu na nacionalnoj razini te većinu u većini od 26 kantona. Tako je od dosadašnjih 206 inicijativa stavljenih na glasovanje samo 20 prihvaćeno. No, i dobar broj od tih 20 je povučen nakon daljnjih postupaka (povlačenje inicijative od samog inicijatora, nevažeći broj prikupljenih potpisa...). Unatoč tome, Švicarci nastavljaju dosljedno kroz referendume konzumirati izravnu demokraciju: lani su ih održali šest, preklani 12, a za ovu ih godinu planiraju devet.

- Politički učinci građanske inicijative ogledaju se ponajviše u samoj moći oblikovanja procesa zakonodavstva i regulative. Inicijativa služi populaciji ili nekom njezinom dijelu izraziti zabrinutost određenim događanjima i problemima u državi. Preko njih stavljaju pritisak na političke elite i izabrane parlamentarce kako bi im skrenuli pozornost na potencijalne probleme ili previde. One mogu poslužiti kao sustav ranog upozorenja ili kao „politički laboratorij“ za inovativna i nova rješenja. Nažalost, mnoge stranke i interesne skupine zlouporabljuju ovo za širenje svojih svjetonazora i politika. Ipak, nije zanemariva činjenica kako omogućuju građanima izravnu participaciju u demokraciji i jačaju demokratsku (ali ne nužno i pravnu) legitimnost političkih odluka. Kako bi građanske inicijative uspjele u tim funkcijama, primjenjiva pravila moraju – međutim – jamčiti učinkovitu i izravnu primjenu odluke. Drugim riječima, savjetodavni referendumi i neobvezujuće inicijative građana nikada neće postići ove ciljeve, jer oni smanjuju odgovornost građana te time potiču neracionalno i kontraproduktivno ponašanje birača, zaključuje naš sugovornik.

Poštivanje odluke svojih građana

No, da su se Švicarci kojim slučajem na nedjeljnom referenduma drugačije izjasnili o inicijativi za uvođenje BTD-a, švicarska vlada bi, unatoč prvotnom upozorenju kako bi njegovo uvođenje imalo značajne negativne posljedice na švicarsku ekonomiju i socijalni sustav, ipak krenula s izradom nacrta strategije za njezinu implementaciju. Točni modaliteti izrade bili bi, ističe naš sugovornik, podvrgnuti političkim pregovorima sa zainteresiranim partnerima: poreznim tijelima, kantonima, ekonomskim partnerima, strankama i političarima.

- Prijedlog se može stalno promijeniti ako ta promjena ne mijenja cilj prihvaćene inicijative. No, i tu postoji mnogo fleksibilnosti, a dovršeni nacrt prijedloga može opet biti poslan na referendum. U ovom slučaju prijedlog bi naišao na tri velike poteškoće. Najteži i najveći dio pregovora bile bi, dakako, financijske posljedice, kompletna obnova kompleksnog sustava socijalne skrbi i njezine fiskalne osnove te, naposljetku, međuovisnost ekonomija susjednih zemalja. Većina ekonomista se slaže da bi se takav obvezno osnovni dohodak skoro pa nemoguće uveo u samo jednoj državi, kamoli u državi koja je među ekonomski najpovezanijim državama Europe, pa i svijeta, poručio je Altermatt za Bljesak.info.

Bernhard Altermatt je sveučilišni istraživač i predavač na sljedećim institucijama u Švicarskoj: Sveučilište u Fribourgu, Fribourg Business School i Distance University Switzerland. Specijaliziran je za pitanja demokratskog upravljanja, političkog odlučivanja, vanjske i europske politike, federalizma, kao i zaštite manjina i kulturne raznolikosti. Uz akademski rad aktivno volontira u nizu neprofitnih organizacija te je izabrani član gradskog parlamenta dvojezičnog, glavnog kantonalnog grada Fribourg-Freiburg.