BiH bi se borila protiv korupcije, ali nema tko provoditi zakone

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federacija BiH ni godinu dana nakon usvajanja seta zakona za borbu protiv korupcije nema uspostavljene tzv. USKOK odjele pri Tužiteljstvu FBiH i Vrhovnom sudu FBiH, a Agencija za upravljanje nezakonito stečenom imovinom ima samo jednog zaposlenog - direktora, prenosi TV1.

Da situacija bude gora, zbog pravnog vakuuma nastalog donošenjem ovih zakona bilo je upitno procesuiranje najtežih oblika kriminala na županijskim sudovima.

Zakoni koje nitko ne provodi

U Federaciji BiH trenutno su na snazi zakoni za borbu protiv organiziranog kriminala koje nitko ne provodi.

I ne samo to. Njihovim stupanjem na snagu županijska tužiteljstva i sudovi izgubili su stvarnu nadležnost za procesuiranje kaznenih djela organiziranog kriminala i korupcije.

U praksi to je značilo da predmete organiziranog kriminala više ne smiju voditi županijske pravosudne institucije, a federalne ne mogu jer nikad nisu ni uspostavljene.

Ovaj pravni vakuum prevaziđen je tumačenjem Vrhovnog suda FBiH.

''To je u moru ovih informacija koje sam dao rekao bih svijetla točka jer znači da neće doći do obustave procesuiranja djela i izvršitelja djela organiziranog kriminala i korupcije nego će to i dalje nastaviti raditi županijska tužiteljstva, odnosno sudovi'', kaže za Zdravko Knežević, glavni federalni tužitelj.

Odlukom Vrhovnog suda FBiH riješen je samo jedan u nizu problema efikasnije borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Set zakon usvojen je kako bi, kako tvrdi tužitelj Knežević, bila osnažena oštrica borbe protiv organiziranog kriminala.

Mjesna nadležnost je barijera

Mjesna nadležnost općinskih i županijskim tužiteljstava i sudova trenutno je barijera efikasnijoj borbi protiv organiziranog kriminala.

''U slučajevima kada imamo kaznena djela koja su počinjena na teritoriji više općina ili županija oštrica kaznenog gonjenja se gubi jer svako tužiteljstvo može raditi samo dio koji se odnosi na područje njegove mjesne nadležnosti. Dakle, nismo imali organ koji bi to mogao efikasnije raditi a uspostavom posebnih odjela njihova mjesna nadležnost bila bi teritorij cijele Federacije BiH'', dodaje Knežević.

Ključni preduvjet za njihovo uspostavljanje trenutno je osiguranje financijskih sredstava.
Novac za te namjene nije predviđen proračunom za ovu godinu što znači da će, u najboljem slučaju, odjeli biti formirani naredne godine. Osiguranje novca prvi je, ali ne i finalni korak do uspostave tzv. USKOK odjela.

''U ovom momentu, iako formalno-pravno postoje, zakon se ne primjenjuje a i u međuvremenu su se morala rješavati sporna pitanja koja su bila obuhvaćena tim zakonom. Pojedini sudovi, naime, počeli su se proglašavati stvarno nenadležnim'', naglašava Knežević.

Skoro s identičnim problemima suočava se i Agencija za upravljanje oduzetom nezakonito stečenom imovinom.

U borbi protiv kriminala jedan zaposleni

Agencija koja bi trebala biti snažan mehanizam u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije danas ima samo direktora koji sjedi u maloj kancelariji u zgradi vlade FBiH.

Usporedbe radi, talijanska agencija ima oko 1.000 uposlenih u 20 podružnica i godišnje uprava imovinom vrijednom milijardu eura.

U samo jednom predmetu organiziranog kriminala oduzeli su 543 nekretnine.

''Ja sam konkretno imao zahtjev Županijskog suda Tuzla da preuzmem trajno oduzetu imovinu, a imao sam i nekoliko zakona da preuzmem privremeno oduzetu imovinu, a s obzirom da sam sam, da nemam prostore i ljude, nisam bio u prilici ispuniti te zahtjeve'', objašnjava u razgovoru za TV1 Kenan Kapo, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH.

I u slučaju ove agencije problem je novac. Nužno je da Federalna vlada osigura sredstva za plaće, ali i za smještaj zaposlenih kao i skladišne prostore.

Novac bi također trebao biti osiguran u proračunu za narednu godinu. Kada se to i dogodi Agencija će upravljati imovinom koju su svi sudovi na teritoriji FBiH privremeno ili trajno oduzeli.

Cilj je da se imovinom upravlja na način da ne gubi na vrijednosti.

''Svrha oduzimanja imovinske koristi jeste da nitko od kriminala ne smije niti može imati koristi. Svrha je da se imovina oduzme od saznanja o izvršenju kaznenog djela, što je privremeno do pravosnažne presude, što je trajno oduzimanje. Smisao ne može biti da se odgovorni procesuiraju, a imovina koju su stekli kaznenim djelima ostane. Kakvu onda sliku šaljemo'', ističe Kapo.

Sud koristi mehanizme

Sud BiH jedan je od rijetkih sudskih instanci koja koristi i mehanizam oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi.

Pravosnažnim sudskim presudama dosad je oduzeto oko 36 milijuna KM u novcu ali i dvije kuće, jedan apartman i jedna firma.

Ukupno su donesene 194 presude u kojima je naređeno oduzimanje imovine. U Sudu BiH pojasnili su da se oduzeti novac uplaćuje u državni proračun, imovina uglavnom prodaje pa se novac također uplaćuje u proračun. Sud je u nekoliko navrata oduzetu imovinu poklonio i humanitarnim organizacijama.